Nijedna zemlja, istakla je ona, ne može sama da se suoči sa ovim izazovom, i svaka država mora obaviti svoje dio, kako bi zajedno savladali izazov.
“Potreban je odgovor EU, koji zahtijeva saradnju na najvišem nivou država Unije sa partnerima. Spremni smo da povećamo našu podršku i finansijsku pomoć i našim partnerima pomognemo u daljoj izgradnji kapaciteta, jačanju graničnih kontrola i borbu protiv krijumčara ljudi. Isto tako je bitno da naši partneri urade svoj dio posla u savladavanju krize”, poručila je Mogerini u autorskom tekstu koji objavljuje bečki dnevnik Standard.
Prema njenim riječima, suviše često je evropska debata o migraciji bila povezana sa pripisivanjem krivice.
“Umjesto da međusobno pripisujemo krivicu trebalo bi da radimo na zajedničkom rješenju. To se ne može dalje odlagati, jer život i dostojanstvo ljudi su u pitanju. Mnogi bježe od rata, siromaštva. Ne radi se ovde o otvaranju granica EU, ali imamo odgovornost prema tim ljudima. Evropske kapije ne mogu ostati zatvorene za izbjeglice”, napisala je Mogerini.
Ona je ocijenila da će savladavanje krize biti važan test za zemlje EU, ali i države zapadnog Balkana i njihovu evropsku perspektivu.
“EU i zemlje zapadnog Balkana dijele isti prostor i zajedničke ciljeve. Uvjereni smo da možemo zajedno dijeliti i evropsku budućnost”, poručila je Mogerini.
Ona je dodala da je integracija jugoistočne Evrope u EU od velikog značaja za Uniju i region Balkana, a da bi se to dogodilo nacionalne vlade treba da se odreknu rivaliteta i koncentrišu se na zajedničku regionalnu saradnju i dalje približavanje EU.
Mogerni je još napisala da su sporazumi, potpisani tokom posljednje runde dijaloga Beograda i Prištine u Briselu prekretnica u odnosima Srbije i Kosova i upućuju snažan signal cijelom regionu, te istakla da je samit o Zapadnom Balkanu, koji je u četvrtak održan u Beču, organizovan u odlučujućem trenutku po razvoj odnosa Srbije i Kosova, dijaloga Beograda i Prištine, koji podržava EU.
Četiri sporazuma, potpisana tokom posljednje runde dijaloga – o energetici, telekomunikaciji, osnivanju Zajednice srpskih opština i obnavljanja slobode kretanja, odnosno ponovnom otvaranju mosta u Mitrovici, predstavljaju prekretnicu u odnosima “dvije zemlje”, naglasila je Mogerini.
“Zemlje Zapadnog Balkana koje imaju jasnu evropsku perspektivu su najbliže EU, i to ne zbog svog geografskog položaja, već i zbog vrijednosti i ciljeva. Građani regiona teže ka boljim socio-ekonomskim uslovima, snažnijoj pravnoj državi i boljoj povezanosti zemalja sa susjednim državama, kao i EU.
“Posebno mladi tragaju za novim perspektivama i žele da ostvare svoje nade u vezi sa obrazovanjem, radnim mjestima i bezbjednoj osnovi za porodice”, istakla je ona u komentaru.
Da bi se postigao dalji napredak, kako naglašava, bitno je da nacionalne vlade po strani ostave rivalitet i koncentrišu se na zajedničke interese, to jest regionalnu saradnju i dalje približavanje EU.
Odlučujuća poboljšanja u Bosni i Hercegovini početkom godine, kao i u Makedoniji, te i napredak u dijalogu Beograda i Prištine pokazuju put u ispravnom pravcu, naglasila je ona.
Napredak u vezi sa boljom povezanošću je dobar primjer i pokazuje da zemlje regiona preuzimaju u svoje ruke odgovornost za dalji razvoj.
Šefovi država i vlada tih zemalja, navela je ona, pokazali su kako političku volju, tako i rukovodeću odgovornost, te svoje nesuglasice ostavili iza sebe.
“Oni su izgradili mostove, i to ne samo od kamena i metala, već i mostove mira i pomirenja”, istakla je Mogerini.
EU je, prema njenim riječima, spremna da i u budućnosti podržava dogovore koje doprinose rješavanju postojećih konflikata u regionu, ali je za to potrebno da politička volja postoji u glavnim gradovima pogođenih država.
