Najviši sud Evropske unije uveo je stroža pravila za sastavljanje lista sigurnih zemalja porijekla, čime se dovodi u pitanje tzv. „albanski model“ azila – prestižni projekat italijanske premijerke Đorđe Meloni, piše Dojče Vele DW.
Presudom Evropskog suda pravde, podignut je prag za određivanje koje se zemlje mogu smatrati sigurnim – odnosno onima iz kojih državljani ne ispunjavaju uslove za azil u EU.
Prema presudi, članice EU mogu sastavljati liste sigurnih zemalja porijekla samo ako javno objave izvore na kojima temelje procjenu. Osim toga, zahtijeva se da cjelokupno stanovništvo u toj zemlji uživa sigurnost – ne samo pojedine grupe ili regije.
Ova odluka direktno se tiče italijanskog „albanskog modela“, u okviru kojeg se azilantski zahtjevi obrađuju van teritorije EU, u ovom slučaju u Albaniji. Temelj tog modela jeste klasifikacija sigurnih zemalja porijekla – jer oni koji dolaze iz takvih zemalja mogu biti brže odbijeni.
Oštriji kriterijumi za „sigurne zemlje“
Sud EU sada nalaže da procjena sigurnosti mora biti provjerljiva i transparentna. Takođe, dok nova EU regulativa o azilu ne stupi na snagu, države članice ne smiju proglasiti neku treću zemlju sigurnom ako određene grupe – poput LGBT+ osoba – nisu u toj zemlji bezbjedne.
Pozadina: Italijanski „albanski model“
Povod za presudu bila je tužba dvije osobe iz Bangladeša, čiji su azilantski zahtjevi odbijeni jer je Italija njihovu zemlju označila kao sigurnu. Oni su bili među migrantima koji su prebačeni u kampove u Albaniji, u sklopu italijanskog modela.
Osnovna ideja modela je da se zahtjevi punoljetnih muškaraca iz sigurnih zemalja koji budu presretnuti na Sredozemnom moru, rješavaju ubrzano van Italije. Tim povodom je Rim sa Tiranom sklopio sporazum o izgradnji dva centra za obradu zahtjeva na teritoriji Albanije.
Ovaj projekat smatra se ključnim za desničarsku vladajuću koaliciju Đorđe Meloni, ali je njegova primjena zasad ograničena, jer je naišla na pravne prepreke u italijanskom pravosuđu. Prema izvještaju organizacije ActionAid i Univerziteta u Bariju, ovi centri su tokom 2024. godine radili svega pet dana, i to uz ogromne troškove.
Pravni izazovi i uticaj na Njemačku
Dvojica tražilaca azila iz Bangladeša naknadno su stigli u Italiju i pokrenuli sudski postupak, a italijanski sud je, imajući sumnje u usklađenost liste sigurnih zemalja s pravom EU, slučaj proslijedio Evropskom sudu pravde.
Presuda ima šire implikacije, uključujući i Njemačku, koja takođe ima svoju listu sigurnih zemalja porijekla – među njima su zemlje Zapadnog Balkana, kao i Gruzija, Gana, Moldavija i Senegal.
Ekspertkinja za migraciono pravo Paulina Endres de Oliveira ističe da novi evropski kriterijumi vrijede i za Njemačku. Ipak, kaže da je budućnost „albanskog modela“ i dalje neizvjesna, jer postoji niz otvorenih pravnih pitanja.
Jedno od ključnih pitanja jeste da li smještaj u takvim centrima predstavlja pritvor – što bi bilo problematično, jer međunarodno pravo zabranjuje pritvaranje bez pravnog osnova, a samo podnošenje zahtjeva za azil ne može biti osnov za lišenje slobode.
