Evropa

Nestašica ljekova brine i Njemce

Ilustracija

“Trenutno nemamo”, to je ono što njemački pacijenti sve češće čuju u apoteci. Već mjesecima postoje problemi u isporuci lijekova, i to onih protiv bolova, visokog pritiska, astme i gihta, kao i antibiotika, piše Dojče vele DW.

Učestale poteškoće u snabdjevanju ljekovima koji se najviše traže sve je veći problem za njemačke apoteke i pacijente. S njime se već mjesecima povremeno susreće 90 odsto apoteka.

“Trajni je problem nestašica ljekova za štitnu, protiv gihta ili bolova, kao što je Ibuprofen”, kaže Mathias Arnold, potpredsjednik Udruženja apotekara ABDA i dodaje: “Nestašice su proteklih godina postale sve češće.”

Pod nestašicom se podrazumijeva kada nekog lijeka nema u prodaji više od dvije nedjelje ili je potražnja za njim znatno veća nego što je bilo planirano.

Iz Saveznog instituta za ljekove i medicinske proizvode upozoravaju da se u Njemačkoj ne radi o pravim nestašicama nego da je riječ o problemima u isporuci. Jer, kako kažu, za svaki lijek postoji zamjena i ona je u skoro svim slučajevima dostupna. No to nije uvijek rješenje, upozorava Arnold: “To nisu ljekovi na koje su pacijenti naviknuti i možda ih ne mogu dobro podnijeti.”

Brojni su uzroci tih nestašica. Međutim jedan od najvećih je sigurno globalni pritisak na farmaceutsku industriju: od njih se traže sve jeftiniji ljekovi. Zato ona proizvodnju prebacuje u zemlje s niskom cijenom rada, prije svega u Kinu i Indiju. Tamo se proizvodnja koncentriše na manji broj pogona, pa ako se u nekom od njih pojave problemi  što za posljedicu ima zastoj u isporuci.

Prijete li ozbiljne posljedice po zdravlje njemačkih pacijenata? Savezni institut za ljekove i medicinske proizvode smatra da nema razloga za paniku. Jer, ako pojedinog lijeka nema u jednoj apoteci, moguće je da ćete ga naći u drugoj. Pravi problemi u snabdijevanju nastaju vrlo rijetko, ističe Savezni institut.

Ipak apotekari ne dijele taj optimizam. Oni zato od politike traže preduzimanje potrebnih koraka kako bi se ubuduće izbjegli problemi u snabdijevanju. Tome bi, prema njihovom mišljenju, pomoglo kada bi vlada posebnim mjerama podsticala farmaceutsku industriju da više proizvodi u Evropi. Oni kritikuju i ugovore između farmaceutskih komapnija i zdravstvenog osiguranja kojima se dogovaraju popusti na ljekove.

Mathias Arnold vidi još jedno rješenje problema: zabranu izvoza ljekova nužnih za preživljavanje pacijenata kod kojih češće vlada nestašica. Naime, ljekovi iz Njemačke često se izvoze u Veliku Britaniju ili Švedsku jer proizvođači tamo na njima više zarađuju.

“Problem je to što su cijene ljekova regulisane, ali je trgovina njima slobodna”, zaključuje Arnold.

Send this to a friend