Njemačka će nastaviti vraćati tražioce azila u Grčku iako su tamo prihvatni centri prepuni, a razmatranje zahtjeva za azilom u ogromnom zaostatku, javljaju britanski mediji.
Njemačka je zaustavila deportacije izbjeglica i migranata u Grčku nakon odluke Ustavnog suda 2011. godne. Međutim, ona ih može slati nazad u skladu s konvencijom EU-a iz Dublina. U toj se konvenciji navodi da se zahtjev za azilom mora razmotriti u prvoj zemlji EU-a u koju je izbjeglica, odnosno migrant ušao.
Grčki ministar za migracije Ioannis Mouzales, izjavio je da je Grčka pristala primiti nazad dio tražitelje azila kao gest dobre volje nakon što su neke članice EU-a vršile pritisak da to učini.
Njemački ministar unutarnjih poslova rekao je za televiziju ARD da je do kraja jula zatražio od Grčke da nazad primi 392 tražitelja azila.
Prema izvještaju, tom će mjerom biti pogođeni samo oni migranti koji su došli u Njemačku od sredine marta ove godine.
Njemačka je primila više od 800 hiljada migranata i izbjeglica tokom 2015. i 2016. godine. Mnogi od njih pobjegli su pred ratom i nasiljem u Afganistanu, Iraku i Siriji.
Grčka se u to vrijeme borila s posljedicama teške financijske krize i žalila se da se ne može sama nositi s golemim brojem izbjeglica i migranata koji su čamcima stizali iz Turske.
U većini prihvatnih centara u Grčkoj vladaju loši uslovi, a povremeno izbijaju pobune migranata i izbjeglica frustriranih dugotrajnim rješavanjem zahtjeva za azilom.
Dolazak izbjeglica zaustavljen je prošle godine kada je Turska pristala pomoći EU-u i zaustavljati čamce na svojim obalama. Žičane ograde na balkanskim granicama, onima u Mađarskoj i Sloveniji, takođe su smanjile broj izbjeglica i migranata prema središnjoj Evropi.
Najveći broj dolazaka ove je godine zabilježen u Italiji, preko mediteranske rute iz sjeverne Afrike.
Većina migranata i izbjeglica koji se nadaju boljem životu u Evropi stiže u Grčku i Italiju, a obje zemlje zatražile su veću pomoć ostalih članica EU-a.
Evropski plan o premještanju izbjeglica iz Grčke i Italije u ostale dijelove Unije zapeo je zbog političkih otpora.
