Trgovina drogom i reketiranje. Bijesni automobili i basnoslovno skupe vile kriminalaca. To su često ključne riječi kada se govori o pranju novca. Ali problem u Njemačkoj je, čini se, mnogo veći.
Već nekoliko godina Njemačka pokreće ciljane akcije protiv kriminalaca okupljenih u klanove: stalno se organizuju spektakularne racije u kojima policija upada u objekte velikih njemačko-arapskih porodica. Nekretnine, ali i luksuzni automobili, nakit i druge dragocjenosti koji su vjerovatno kupljeni novcem stečenim kriminalom se oduzimaju i postaju vlasništvo države.
Berlinski javni tužilac je tako 2018. godine oduzeo više od 75 nekretnina velikoj obitelji Remo. Stanovi i kuće su navodno u vrednosti od deset miliona eura. Riječ je o klasičnom slučaju pranja novca, u kojem se ilegalno stečene finansije, u ovom slučaju od pljački i trgovine drogom, ulivaju u legalne ekonomske tokove.
Njemačka čini „suviše malo“
Međutim, Removi na metu istražitelja nije dospjeli zbog pranja novca, sumnja se pojavila u okviru postupka za druga krivična djela.
„Činjenica da su berlinske vlasti taj slučaj predstavile kao jedan od najvećih uspjeha u borbi protiv pranja novca za mene je loš znak“, kaže Kristof Trautfeter, naučni savjetnik u „Mreži poreske pravde“.
Njemačka čini „suviše malo“ kako bi u većim razmjerama ušla u trag onima koje vuku konce u organizovanom kriminalu, a koji u globalnim mrežama profesionalno peru novac „od krijumčarenja droge, korupcije, utaje poreza i drugih krivičnih djela“, kaže Trautfeter, koji je za „Transparensi internešenal“ vodio studiju o pranju novca u Njemačkoj.
Stotine milijardi „opranog“ novca
O tome koliko se novca „opere“ svake godine u Njemačkoj postoje različiti podaci. U studiji koju je 2016. naručilo Savezno ministarstvo finansija, navodi se suma od oko 100 milijardi eura.
Evropski revozorski sud procjenjuje da na nivou EU to iznosi oko 250 milijardi.
U „Transparensiju“ pretpostavljaju da su stvarne sume mnogo veće, ali ne mogu da navedu tačan broj. „Teško je procijeniti“, kaže Trautfeter.
„Ni obim ni struktura pranja novca nisu adekvatno istraženi“.
Veliki finansijski skandali kao što su Vajerkard, Panamski papiri, Rajski papri, poslednjih godina su pokazali da cirkulišu „stotine milijardi“ ilegalnih sredstava.
Suviše lako za kriminalce
„Spisak skandala s pranjem novca povezanih s Njemačkom poslednjih godina je dugačak“, navodi se u studiji. Njemačka, ukazuje se, ima ogroman problem s pranjem novca, a protiv toga ne preduzima adekvatne mjere. Problem je prije svega to što problem vlasti i političari problem ne prepoznaju.
Kao drugo, kriminalcima je olakšano neovlašćeno prebacivanje velikih količina novca u inostranstvo ili njegovo ubacivanje u ekonomske tokove preko trgovaca komercijalnom robom, onih koji se bave umjetninama ili agenata za prodaju nekretnina.
Ranjivost banaka
Na trećem mjestu je „anonimnost“. „Iako već 20 godina postoji propis da banke moraju da znaju ko su im klijenti, to ipak nije tako u praksi“, kaže Trautfeter. Četvrta tačka su „veoma mali istražni kapaciteti“ u Njemačkoj. Nedostaje, kako se navodi specijalizovana finansijska policija.
„Ludo je to da su u nedavnoj aferi oko nabavke maski – čak 30 godina nakon početka borbe protiv pranja novca – političari ipak primali sredstva preko anonimnih računa u Lihtenštajnu i fiktivnih firmi na Karibima“, kaže Trautfeter.
„I ne može biti da vlasnici otprilike svake desete nekretnine u Njemačkoj ostanu nepoznati vlastima.“
Predlog mogućih rješenja
„Država više ne može da se oslanja samo na napore finansijskih institucija koje su dužne da prijave slučaj ako sumnjaju“, kaže Trautfeter. „Ona mora bolje da ih podrži, da podigne svijest i poveća kontrolu, ali i da na odgovarajući način sankcioniše kršenja zakona“.
U studiji se preporučuje uvođenje registra transparentnosti i nekretnina, ali i poboljšanje statistike i ciljane analize novčanih tokova. Zatim, jačanje nadzora pranja novca u finansijskom i nefinansijskom sektoru, angažovanje dodatnog osoblja u specijalizovanima državnim institucijama i povećanu saradnju na nivou u EU i na međunarodnom nivou.
Njemačka će biti na provjeri od jeseni
„Ilegalni međunarodni tokovi novca više ne smiju da sigurnu luku pronalaze u Njemačkoj“, zahtijeva Štefan Ome, finansijski stručnjak u njemačkom ogranku „Transparensi internešenala“. On tvrdi da je Njemačka „prijemčiva“ za pranje novca i da takva situacija „podstiče paralelni globalni finansijski sistem u sijenci u kojem – što je ne manje važno – cvjeta i korupcija.“
„Transparenci“ polazi od toga da će optužbe iznesene u novoj studiji na ovaj ili onaj način doći i do Radne grupe za finansijsko delovanje (FATF) koju je još 1989. godine osnovala grupa G7 industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta. Ta međunarodna organizacija postavlja svjetske standarde u borbi protiv pranja novca, finansiranja terorizma i finansiranja oružja za masovno uništenje, i radi na tome da ih države sprovode zakonito i efikasno.
Kako ostvariti napredak?
Kada je FATF 2010. poslednji put provjeravao Njemačku, ta zemlja nije ispunila toliko kriterijuma da je prijetilo da će dospjeti na crnu listu, kaže Štefan Ome.
On očekuje da će FATF Njemačkoj i na predstojećem ispitivanju dati lošu ocjenu, jer je zemlja „još uvijek prijemčiva“ na pranje novca. Njemačka sada, kaže, mora da iskoristi tu provjeru „kako bi konačno ostvarila napredak“.
