Njemačkom sistemu osiguranja za dugotrajnu njegu prijeti višemilijardni deficit. Zato Berlin razmatra veće doprinose za osobe bez djece, piše Dojče vele.
Kako bi se sanirao posrnuli zakonski sistem, koji se odnosi na osiguranje dugotrajne njege koje pokriva troškove kada osoba zbog starosti, bolesti ili invaliditeta postane zavisna o tuđoj pomoći, u Njemačkoj se raspravlja o dodatnom povećanju stope doprinosa za osobe bez djece. Izvori iz vlade u Berlinu potvrdili su njemačkoj novinskoj agenciji (dpa) navode koje je u svom izvještaju prethodno objavila Urenička mreža Njemačke (RND).
Veći doprinosi za osobe bez djece
Kako je navedeno, ministarka zdravstva Nina Varken (CDU) razmatra povećanje dodatne stope doprinosa za osobe bez djece za 0,1 postotni bod na 0,7 odsto kao dio reforme osiguranja dugotrajne njege. Ministarstvo je odbilo da potvrdi medijske navode nakon što mu je upućeno pitanje o tome. Umjesto toga ministarstvo se pozvalo na dolazeći sveobuhvatni plan. Ostaje nejasno kada će taj plan biti predstavljen. Prema izvještajima nekih medija on bi trebalo da bude predstavljen prije ljetnje pauze.
Prema izvještaju RND, prijedlog bi značio da bi osiguranici bez djece plaćali ukupnu stopu doprinosa 4,3 odsto od 23. godine života. Za osigurane osobe sa djecom, stope bi ostale nepromijenjene na trenutnim stopama od 3,6 odsto (jedno dijete), 3,35 odsto (dvoje djece) i 3,1 odsto (troje djece).
Sistem njege pred finansijskim kolapsom
Ministarka Varken predviđa deficit od 22,5 milijardi eura u osiguranju dugotrajne njege u naredne dvije godine – ako se reforme ne provedu.
Već je poznato da Varken, između ostalog, planira da smanji subvencije za njegu u domovima za starije i nemoćne što bi dovelo do značajnih dodatnih troškova za korisnike domova.
Krovna organizacija fondova zdravstvenog osiguranja, koja je takođe odgovorna za fondove osiguranja dugotrajne njege, izvijestila je o rastućim finansijskim nedostacima. Organizacija predviđa deficit od milijardu eura ove godine. Andreas Štorm, izvršni direktor zdravstvenog osiguranja DAK, oštro upozorava na moguće posljedice.
“Zakonsko osiguranje dugotrajne njege je u kritičnom stanju i zahtijeva hitnu pomoć“, rekao je Štorm za dpa. “Ako se ništa ne preduzme, nekoliko fondova osiguranja dugotrajne njege biće potrebna hitna finansijska pomoć kako bi izbjegli insolventnost”, upozorava on.
Dodao je da je moguće povećanje troškova za osiguranike već ove godine.
“S obzirom na trenutni deficit od milijardu eura, očekuje se i povećanje doprinosa do 0,2 postotna boda u drugoj polovini 2026. godine.“
Njemačka vlada, smatra on, mora da pokrene otplatu 5,2 milijarde eura pomoći za koronavirus. To se odnosi na dodatne troškove koje su snosili fondovi osiguranja dugotrajne njege tokom pandemije, ali koje bi, po njihovom mišljenju, trebalo pokriti iz poreskih prihoda.
Kada je riječ o reformi dugotrajne njege, Štorm je pozvao da nakon ljetnje pauze budu obnovljeni napori u tom pravcu.
“Do sada najavljeni predlozi reformi ne bi riješili krizu dugotrajne njege, već bi je pogoršali”, tvrdi bivši stručnjak za zdravstvenu politiku CDU.
Reforma pod pritiskom suda
Više stope doprinosa za osobe bez djece posljedica su presude Saveznog ustavnog suda. Sud je 2001. godine odlučio da doprinos roditelja održavanju sistema socijalnog osiguranja mora biti uzet u obzir prilikom određivanja doprinosa za osiguranje dugotrajne njege. Ovu presudu je kasnije provela vladajuća koalicija (SPD, Zeleni, FDP) kroz više stope za osobe bez djece.
Sudije u Karlsrueu nijesu odredile nikakve kriterijume za diferencijaciju. Stoga kreatori politike mogu slobodno da prilagode politiku u skladu s tim.
