Godinu dana od izbora, u Francuskoj ta tema već dominira političkom scenom, a socijalistički predsjednik Fransoa Oland bilježi pad podrške poslije četiri godine na vlasti.
Desničarska opozicija prvi put će organizovati unutarstranačke izbore 20. i 27. novembra, za svog predsjedničkog kandidata.
Bivši predsjednik Nikola Sarkozi, koga je Fransoa Oland porazio 2012. godine, još se nije zvanično izjasnio da li će učestvovati u izbornoj trci, ali kako navodi agencija France press, ima malo sumnje da on želi da se vrati na vlasti.
Sarkozi, koji je oslabljen unutar svoje partije, imaće jaku konkurenciju među 11 kandidata koji su se već izjasnili da će učestvovati u trci za nominaciju za predsjedničkog kandidata stranke. Među njima je i bivši ministar spoljnih poslova Alen Žipe, koji je prema anketama veliki favorit.
Ljevica ulazi u izbore vrlo oslabljena, podijeljena između dijela koji podržava vladu i krila koje kritikuje vladu. Time se dovodi u pitanje organizacija stranačkih izbora za predsjedničkog kandidata i očekuje da će ih biti više.
Kako je kazao Oland, uslov za njegovu kandidaturu za drugi mandat je poboljšanje pokazatelja za nezaposlenost, mada daje sve više signala da želi ponovo da se kandiduje, navodi France press. Prema danas objavljenoj anketi, on uživa povjerenje svega13 odsto ispitanika i sve ankete pokazuju da će izgubiti već u prvom krugu.
Na ekstremnoj desnici, predsjednica Nacionalnog fronta Marin Le Pen već je ušla u kampanju. Prema anketama, ona bi vodila u prvom krugu glasanja sa oko 28 odsto onih koji su se izjasnili za nju, ali ankete sistematski pokazuju da bi bila poražena u drugom krugu.
