Predsjednik Bugarske Rumen Radev sa lakoćom je odbranio mandat u drugom krugu izbora. To je i pobjeda reformskih snaga kojima sada rastu šanse da formiraju Vladu i pokrenu zemlju sa mrtve tačke. Radev (58) je u drugom krugu izbora u nedjelju dobio oko 65 odsto glasova, dok je izazivač Anastas Gerdžikov privukao 33 odsto glasova, piše DW.
Radeva, koji ima čin brigadnog generala, na izborima su podržale nove političke snage koje su prošle nedjelje dobile parlamentarne izbore, te Socijalisti. Konzervativci bivšeg premijera Bojka Borisova i turski Pokret za prava i slobode podržali su Gerdžikova, rektora Univerziteta u Sofiji.
Izlaznost je u drugom krugu bila slaba, ispod 40 odsto. Iako još nema zvaničnih rezultata, razlika je tolika da je Gerdžikov odmah priznao poraz.
“Bugari su glasali za promjene, raskid sa korupcijom, pljačkom i bezakonjem, za proterivanje mafije sa vlasti”, rekao je Radev.
Dodao je da se mora spriječiti ekonomska i socijalna kriza ove zime.
Omiljeni predsjednik Radev, kojem prvi petogodišnji mandat zvanično ističe u januaru, posljednjih godina je jedina konstanta bugarske politike. Ove godine su triput održavani parlamentarni izbori, jer nije bilo vladajuće većine u komplikovanom odnosu snaga stranke GERB Bojka Borisova, Socijalista i novih protesnih partija.
Pobjeda aktuelnog predsjednika dobra je vijest za antikorupcijsku stranku „Nastavljamo promjene” koja je dobila parlamentarne izbore prije nedjelju dana. Nju predvode „momci sa Harvarda”, dvojica ministara iz prelazne vlade – Asen Vasilev i Kiril Petkov.
Očekuje se da Radev upravo Petkovu da mandat za sastavljanje Vlade. Dva prelazna kabineta koja je predsjednik do sada aminovao otkrila su brojne korupcionaške afere bivše vlasti Bojka Borisova. Petkov je najavio kompromis sa potencijalnim koalicionim partnerima i, kao prvi cilj, smjenu državnog tužioca Ivana Geševa kojeg smatra kočničarem korupcionaških procesa.
Pretpostavlja se da će se nove vlasti dohvatiti i rješavanja spora sa Sjevernom Makedonijom, čiji početak pregovora sa EU Sofija blokira zbog tobožnje „krađe” istorije, jezika i identiteta. Prema nekim anketama, čak četiri petine Bugara podržava blokadu Skoplja, pa se stranka „Nastavljamo promjene” klonila ove teme.
Kako je pisao njemački Frankfurter algemajne cajtung, jedna od opcija je da nove vlasti u Bugarskoj povuku veto, te da se pitanje sporazuma sa Skopljem riješi prije nego što Sjeverna Makedonija, ako uopšte stigne dotle, uđe u EU.
Bugarska je takođe na vrhu EU po broju smrti od korone u odnosu na broj stanovnika, a ubjedljivo na dnu po stopi vakcinacije. I to će biti posao za iduću vladu.
