U Njemačkoj je 2024. bilo 4,1 odsto više izbjeglica nego godinu ranije, odnosno 3,3 miliona. Centralni registar stranaca evidentirao je 132.000 osoba sa zaštićenim statusom više.
Riječ je o ljudima koji su u Njemačkoj na osnovu međunarodnog prava, iz humanitarnih razloga ili zato što su trpjeli politički progon.
Savezni zavod za statistiku računao je osobe koje su zvanično izbjeglice, kao i one sa ograničenim zaštićenim statusom.
Oko milion Ukrajinaca ima zaštićeni status u Njemačkoj, kao i 713.000 Sirijaca, 348.000 Avganistanaca, 190.000 Iračana i 157.000 Turaka.
Oko 277.000 osoba porijeklom iz Afrike ima zaštićeni status – od čega otprilike polovina dolazi iz istočnoafričkih zemalja poput Somalije, Etiopije i Eritreje.
Iz zemalja Amerike svega ih je 22.000.
Prosječna starost izbjeglica je nešto ispod 32 godine, a u Njemačkoj žive u prosjeku oko šest i po godina.
Žene čine 45 odsto, a među ukrajinskim izbjeglicama 59 odsto.
Djeca i tinejdžeri mlađi od 18 godina čine 27 odsto izbjegličke populacije.
Dok Ukrajinci u Njemačkoj u prosjeku imaju 35 godina, sirijske i avganistanske izbjeglice su mlađe – u prosjeku 28, odnosno 27 godina.
Većina izbjeglica – 82 odsto ili 2,7 miliona ljudi – ima važeću dozvolu boravka, dok je status za njih 427.000 otvoren. To znači da još nema pravosnažnih odluka u njihovom slučaju.
Oko 171.000 ljudi ima obavezu da napusti Njemačku pošto su vlasti odbile njihove zahtjeve za azil.
Međutim, 136.000 njih ima “tolerisani” status – što znači da se ne mogu deportovati jer su bolesni, nemaju potrebna dokumenta ili iz drugih razloga.
Pitanje migracije je već godinama jedna od glavnih tema u njemačkoj politici.
Nova vlada kancelara Fridriha Merca uvela je strože mjere, uključujući odbijanje tražilaca azila na granici i ograničavanje spajanja porodica za neke izbjeglice.
