Ruski predsjednik Vladimir Putin je 1. novembra sjeo u avion i odletio kod iranskog ajatolaha Alija Hamneija, na trilateralni samit Rusije, Irana i Azerbejdžana. Međutim, mnogima nije bilo jasno zašto. Zvanična agenda najavila je razgovore o Siriji, Iranaskom nuklearnom sporazumu, statusu Kaspijskog jezera, borbu protiv terorizma. Ipak, nikakve posebne akcije po ovim stavkama nisu preduzete u Teheranu.
Putin bi teško prešao toliki put kako bi slušao komplimente Ajatolaha Hamneija o svom “snažnom i odgovornom vođstvu”, piše opozicioniruski nedjeljnik “Nju tajms”. Naime, ruski predsjednik je navodno nezadovoljan time što Iran odugovlači završetak jednog od najvažnijih projekata za Kremlj.
O čemu se radi?
Kako je za ovaj list rekao neimenovani ruski zvaničnik, lideri su se složili da završe izgradnju pruge od Astare u Azerbejdžanu do Rašta u Iranu. Ova grana je dio sjeverno-južnog transportnog koridora, koji je dizajniran da poveže Sjevernu Evropu sa Jugoistočnom Azijom (Indija-Persijski zaliv-Iran-Azerbejdžan-Rusija-dalje ka Skandinaviji), a u isto vrijeme ujedine transportne puteve gvožđa Azerbejdžana, Irana i Rusije.
Sporazum o izgradnji su prvobitno sklopile Rusija, Iran i Indija 2000. godine, a 2005. se priključio Azerbejdžan. U prvoj fazi planirano je da se transportuje šest miliona tovara godišnje kroz koridor, ali je kasnije povećano na 15 do 20 miliona. Sve to iz Indije preko Rusije u Skandinaviju, za samo 14 dana. Sve je bilo spremno i dogovoreno, ali su onda iskrsli problemi.
Kako piše ruski nedjeljnik, kada su u Moskvi čuli da je “južni projekat” gotov, a da se o “sjevernom” ništa ne govori, Putin je zvao Alijeva i pitao ga u čemu je problem, na šta je odgovorio da Baku nema problema, da posao zadržava Iran jer sva sredstva idu za rat u Siriji. Inicijativa za hitan sastanak u Teheranu pripada upravo Alijevu.
Projekat “sjever-jug” imao je dvije rute, “sjevernu” kroz Rusiju i “južnu” kroz Gruziju i Tursku. Predsjednik Azerbejdžana Alijev i bivši lider Gruzije Mihail Sakašvili, složili su se tada oko prioriteta “južnog projekta” 2004. godine u Tbilisiju, a 2007. godine počela je izgradnja puta.
“Južni projekat” završen je do 31. oktobra 2017. godine, dan pred samit. Predsjednici Azerbejdžana, Turske i Gruzije otvorili sekciju od 846 kilometara Baku-Tbilisi-Kars, koji se već naziva “Kavkaskim sueckim kanalom”. Transportovaće tovare iz Kine u Evropsku uniju za 12 do 15 dana, umjesto dosadašnjih 40 do 45. Samo Baku će godišnje od toga imati 50 miliona dolara.
U govoru koji je uslijedio nakon sastanka rečeno je da će Azerbejdžan platiti 500 miliona dolara Iranu za izgradnju iranskog sektora pruge Astara-Rašt, iako je dužina deonice samo nekoliko desetina kilometara.
“Inicijalno, izgradnju je trebalo da finansira sam Iran, ali je Putin izgleda ubijedio Alijeva da pomogne regionalnom savezniku”, rekao je diplomatski izvor u Bakuu u razgovoru za “Nju tajms”.
