Bivši potpredsjednik SAD 77-godišnji Džo Bajden zvanično je nominovan za predsjedničkog kandidata drugog dana Nacionalne konvencije Demokratske stranke.
Bajden će se na predsjedničkim izborima 3. novembra suprotstaviti aktuelnom predsjedniku SAD Donaldu Trampu.
Konvencija je zbog pandemije koronavirusa održana virtuelno, a prikazani su snimci iz svake od američkih država.
Nakon nominacije Bajden je putem Tvitera poslao poruku da je nominacija “čast u njegovom životu”, a glavna govornica drugog dana konvencije bila je njegova supruga Džil, prenose agencije.
Ona je u vrlo ličnom obraćanju ispričala kako je pomogla Bajdenu da zacijeli rane nakon što su mu prva supruga i kćerka poginule u saobraćajnoj nesreći.
“Ako povjerimo naciju Džou, on će za vašu porodicu učiniti ono što je učinio i za našu – okupiti nas zajedno i učiniti je cijelom”, rekla je Džil Bajden.
Delegatima su se obratili i bivši predsjednici Bil Klinton i Džimi Karter.
Platforma demokrata: Naglasak na razlikama u odnosu na Trampa
U predloženoj platformi Demokratska partija željela je da naglasi sve u čemu se razlikuje od Donalda Trampa, pa je tako prednost dala kritikama na račun trgovinske prakse Kine, predložila manja izdvajanja za nacionalnu odbranu i izrazila protivljenje “večitim ratovima”, a sve u namjeri da definiše svoje spoljnopolitičke ciljeve.
Platforma na 80 stranica, koja treba da bude usvojena na demokratskoj konvenciji, je uglavnom simbolična jer demokratski kandidat Džo Bajden ne mora da podrži pozicije iznete u njoj. Međutim, platforma pruža zvanični nacrt političkih prioriteta i vizije stranke, prenosi Glas Amerike.
Platformu je izradila grupa demokratskih lidera, među kojima je senator Berni Sanders, koji je bio Bajdenov najveći rival u borbi za demokratsku nominaciju, a cilj je da se prevaziđe jaz između liberalnijeg krila stranke, u koje spada i Sanders, i Bajdenovog umjerenijeg pristupa.
Predložena platforma i dalje sadrži šire političke prioritete Bajdena, koji u četvrtak treba da formalno prihvati demokratsku nominaciju u svojoj državi Delaver.
Kina je postala jedno od centralnih spoljnopolitičkih pitanja u predsjedničkoj trci 2020, u svijetlu trgovinskog rata predsjednika Donalda Trampa sa tom zemljom, kao i pandemije koronavirusa koja je potekla iz Kine.
Demokrate su zauzele čvrst stav u odnosu na trgovinsku politiku Kine i uvjerenje da Trampovi potezi protiv te zemlje nisu bili dovoljno odlučni.
“Za razliku od predsjednika Trampa, suprotstavićemo se pokušajima Kine i drugih država da kradu američku intelektualnu svojinu i zahtijevaćemo od Kine i drugih zemalja da istog trenutka prestanu da se bave sajberšpijunažom naših kompanija”, navodi se u nacrtu platforme.
U platformi se, takođe, kritikuju tarife u iznosu od više milijardi dolara koje je Tramp uveo na uvoz kineske robe, u pokušaju da pregovara o trgovinskom sporazumu sa Kinom. Njegova politika se opisuje kao “nesmotrena” i konstatuje se da nanosi štetu američkim poljoprivrednicima.
Čarls Stivenson, profesor američke politike na Školi za napredne međunarodne odnose SAIS univerzitetu Džons Hopkins, tvrdi da je najznačajnija spoljnopolitička razlika između Trampa i Bajdena što Tramp “praktikuje odlučni unilateralizam” dok Bajden jasno stavlja na znanje da želi da se vrati modelu diplomatije koji se zasnivao na međunarodnoj saradnji i savezima, kakav je postojao kod ranijih administracija.
Tramp pristupa stranoj diplomatiji mnogo drugačije od većine svojih prethodnika. Javno je dovodio u pitanje vrijednost međunarodnih saveza i organizacija uključujući NATO, Svjetsku trgovinsku organizaciju i Svjetsku zdravstvenu organizaciju.
Demokratska partija je nekoliko stranica svoje platforme posvetila temi međunarodnih saveza. Tramp je optužen da je “napao izvore naše snage, narušio američku diplomatiju, prekinuo ispunjavanje međunarodnih obaveza, oslabio naša savezništva i okrnjio naš kredibilitet.”
U platformi stranka obećava da će popraviti, kako ih vidi, “narušene odnose sa vladama širom svijeta, uključujući Evropu i Afriku”. Što se tiče Afrike, Trampova administracija je optužena da zanemaruje taj kontinent i tretira ga “sa prezirom.”
Demokratska platforma poziva na smanjenje potrošnje za odbranu, što je veliki kontrast u odnosu na Trampa koji se zalagao za veći vojni budžet i upozoravao da će demokrate oslabiti američku vojsku.
“Možemo da sačuvamo snažnu odbranu i zaštitimo svoju bezbjednost uz manja izdvajanja”, navodi se u platformi koja poziva na godišnje inspekcije u Pentagonu da bi se okončalo “rasipanje i finansijske malverzacije”, kaže se.
U platformi se takođe poziva da se “vječni ratovi odgovorno privedu kraju.”
I Bajden i Tramp su obećali da će smanjiti broj američkih vojnika u inostranstvu, podsjeća Glas Amerike.
Tramp je broj vojnika u Avganistanu smanjio sa oko 12.000 na 8.600, kao dio sporazuma koje su SAD potpisale sa Talibanom početkom godine. U junu je objavio da će smanjiti broj američkih vojnika u Njemačkoj, koji je ukupno stacionirano 34.500, za devet i po hiljada vojnika. Međutim, Tramp je imao probleme u pokušaju da ostvari obećanje iz kampanje 2016. da će smanjiti ukupan broj američkih vojnika u inostranstvu.
Kajl Kondik, politički analitičar na Univerzitetu Virdžinije, kaže da se Republikanska stranka obično doživljava kao više sklona vojnim intervencijama od Demokratske partije, ali da se može reći da je Tramp bio manji “jastreb” od njegove demokratske protivkandidatkinje iz 2016. Hilari Klinton, koja je kritikovana zato što je glasala za rat u Iraku.
Kondik kaže da isto može da se kaže za Trampa u odnosu na Bajdena, koji je takođe glasao za rat u Iraku kada je bio senator.
Kada je riječ o Jemenu, demokratska platforma poziva na kraj podrške saudijskom ratu u toj zemlji. Što se tiče Irana, odbacuje se ideja da je promjena režima – američki politički cilj.
Dok spoljnopolitička pitanja mogu da vode do žestokih debata između dvije stranke, oni su rijetko glavno pitanje za američke birače.
“Imajući u vidu pandemiju, sada će vjerovatno imati još manji uticaj na izbore”, kaže Stivenson.
Ekonomija je rangirana kao najvažnije pitanje u anketi koju je u avgustu sproveo Istraživački centar Pju. Oko 79 odsto registrovanih birača kaže da je ona veoma značajna za njihovo glasanje.
Sljedeća važna pitanja su zdravstvena zaštita i imenovanja sudija Vrhovnog suda. Spoljna politika je šesta na listi, a 57 odsto registrovanih birača izjavilo je da je veoma važna za njihovo opredjeljenje kako će glasati.
