Odluka američke administracije da ne obnovi izuzeća od sankcija kupcima iranske nafte odmah je dovela do povećanja cijena tog energenta, dok se postavlja pitanje koliko će novi agresivni potez Vašingtona uticati na Teheran, ali i povećati tenzije u odnosima s drugim zemljama, pišu svjetski mediji.
Ukidanje izuzeća od sankcija zbog kupovine iranske nafte za osam zemlja podiglo je cijene nafte na najviši nivo u 2019. godini, piše agencija Rojters, navodeći da je međunarodna tržišna referentna nafta Brent, u jednom trentutku bila iznad 74 dolara po barelu, što je najviše od novembra, dok je američka sirova nafta poskupjela na iznad 65 dolara po barelu.
Iz sankcija uvedenih u novembru bili su izuzeti Kina, Indija, Japan, Južna Koreja, Tajvan, Turska, Italija i Grčka, a SAD su, dodaje Rojters, proteklih nekoliko mjeseci razmatrale da li da obnove izuzeća da bi izbjegle skok cijena nafte i goriva koji bi ugrozio potrošače u zemlji.
Proteklih mjeseci, Saudijska Arabija i druge članice Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEK) drastično su smanjile izvoz. Mada se očekuje da Saudijska Arabija ponovo poveća proizvodnju, analitičari strahuju da bi posljednji potez Vašingtona – zajedno sa sankcijama na venecuelansku naftnu industriju – mogao ostaviti svijet bez dovoljno nafte, ističe Rojters.
Odluku administracije Donalda Trampa o ukidanju izuzeća za uvoz iranske nafte prate nejasnoće, ukazuje Wall Street Journal, dodajući da taj potez ima i unutrašnje političke implikacije u SAD.
Kina, Indija i Turska su među najvećim mušterijama Irana i očekivali su da će dobiti obnovu izuzeća, piše njujorški list, ističući da zasad nije jasno da li će sav uvoz iranske nafte biti predmet sankcija ili će Trampova administracija dozvoliti dalji grejs period preko drugog mehanizma.
Državni sekretar Majk Pompeo je rekao da neće biti značajnih izuzetaka, ali je odbio da isključi mogućnost ograničenih izuzetaka, ukazuje Wallstreet Journal i podvlači da zvaničnici administracije nisu razjasnili ni da li će zemlje biti predmet sankcija po isteku izuzeća 2. maja za naftu kupljenu dok su izuzeća bila na snazi.
Mada su sankcije Vašingtona ugrozile iransku privredu i napregle budžet vlade u Teheranu, ističe list, one nisu dovele do toga da Teheran povuče vojnu podršku režimu sirijskog predsjednika Bašara Al Asada ili da smanji svoje paravojne jedinice u regionu, što su ciljevi SAD.
Iran bi, takođe, mogao biti spoljnopolitičko pitanje na predsjedničkim izborima sljedeće godine, pošto su neki demokratski kandidati obećali da će se vratiti nuklearnom sporazumu Irana i svjetskih sila iz 2015. godine, piše list i dodaje da je ukidanje izuzeća uslijedilo poslije višemjesečnog pritiska republikanskih jastrebova poput teksaškog senatora Ted Kruza koji je pozdravio odluku i pozvao administraciju na naredne korake kako bi se ograničile finansije Irana.
Cijene nafte su naglo porasle ove godine usljed dobrovoljnih i prinudnih rezova u proizvodnji među članicama OPEK-a, piše The Financial Times i prenosi ocjene da će smanjenje izvoza iz Irana dodatno pritegnuti već stegnuto tržište.
Dok je Bijela kuća saopštila da radi sa Saudijskom Arabijom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima na osiguravanju snabdijevanja tržišta, državni sekretar Pompeo, objašnjavajući da je cilj ukidanja izuzeća da se Iran “liši” sredstava koje je koristio za “destabilizaciju” regiona, nije iznio detalje na šta su pristale te dvije zemlje, ističe britanski list.
Saudijski ministar energetike Halid Al Falih rekao je da će ta zemlja sarađivati s drugim proizvođačima nafte da globalno tržište ne izađe iz ravnoteže, ali su, s druge strane, kako navodi FT, saudijski zvaničnici privatno oprezniji oko povinovanja zahtjevima SAD. Osoba upoznata sa saudijskom energetskom politikom je rekla da je kraljevina spremna da pomogne ako bude manjka, ali da će ta zemlje sačekati da vidi pune posljedice odluke SAD.
Smanjenje iranskih kapaciteta će već stegnuto tržište dodatno pritegnuti, posebno sa rizicima u snabdijevanju iz Libije i Venecule, rekao je Džejson Bordof, savjetnik za naftu u Obaminoj adminstraciji i direktor Centra za globalnu energetsku politiku na univerzitetu Kolumbija.
S druge strane, malo naftnih analitičara vjeruje da će SAD ikada moći da potpuno zaustave izvoz nafte iz Irana, posebno u Kinu, gdje bi trgovinski pregovori s Vašingtonom mogli zakomplikovati napore da Peking prekine veze s Teheranom, piše FT, ističući izjavu portparola kineskog ministarstva spoljnih poslova da se Kina “uvijek protivila” sankcijama SAD.
Sve agresivnija kampanja i trzavice
Korak ka gušenju izvoza iranske nafte je dio sve agresivnije kampanje pritisaka Trampove administracije kako bi Iran ostao bez sredstava, s ciljem da se iznudi politička promjena među vladajućim sveštenicima u Teheranu i da se obuzdaju njegove vojne akcije širom Bliskog istoka, piše Njujork tajms.
Ali, ukazuje njujorški list, odluka povećava šanse za trzavice s drugim državama, među kojima su neki bitni američki saveznici, kao i ometanje drugih spoljnopolitičkih prioriteta administracije poput trgovinskih pregovora s Kinom i saradnja Pekinga u obuzdavanju Sjeverne Koreje.
Dok su Tajvan, Italija i Grčka prestali da kupuju iransku naftu, dvije najveće iranske mušterije Kina i Indija su nastavile, kao i tri američka saveznika ili partnera: Južna Koreja, Japan i Turska, piše Njujrok tajms i dodaje da je prošle nedjelje savjetnik turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana novinarima u Vašingtonu rekao da Ankara očekuje da SAD produže izuzeće toj zemlji.
Agencija Frans pres takođe ocjenjuje da bi posljednji agresivni korak prema Teheranu, zapravo prijetnja uvođenja sankcijama prijateljima, mogao ugroziti odnose SAD s drugim zemljama.
Indija ima tople odnose s Vašingtonom, ali se ne slaže s insistiranjem SAD da je Iran prijetnja, dok se u spornim odnosima SAD s Kinom i Turskom dodaju novi sporovi, piše AFP i podsjeća da je Trampova tvrda politika prema Iranu već otuđila bliske saveznike SAD kao što je Evropska unija koja podržava nuklearni sporazum i koja radi na tome kako da njene kompanije izbjegnu američke sankcije.
Stručnjaci, s druge strane, ukazuje AFP, kažu da je malo vjerovatno da će izvoz iranske nafte ikad pasti na nulu, pošto će nastaviti na crnom tržištu.
Boltonova pobjeda
Odluka koja je uzburkala svjetsko tržište i rizikovala da uznemiri velike uvoznike kao što su Kina i Indija, predstavlja pobjedu savjetnika za nacionalnu bezbjednost Džona Boltona i njegovih saveznika u administraciji koji su tvrdili da je obećanje SAD da će biti čvrste prema Iranu besmisleno ako i dalje postoje izuzeća, ocjenjuje Blumberg.
S druge strane, ukazuje Blumberg, Pompeo i njegov tim su bili oprezniji. Dok su Bolton i zvaničnici u ministarstvu energetike SAD tvrdili da je vrijeme da administracija sprovede svoju želju da smanji izvoz iranske nafte na nulu, Pompeov tim je upozoravao da bi iznenadno povlačenje iranske nafte s tržišta – oko 1,1 milion barela dnevno – dovelo do nestabilnosti i povećanja cijena, ali izgleda, dodaje Blumberg, i da oni smatraju da je tržište sada dobro snabdjeveno da bi se mogao povećati pritisak na Iran.
Tramp je povukao SAD iz nuklearnog sporazuma iz 2015. godine između Irana i šest svjetskih sila prije godinu dana i obnovio je niz sankcija Iranu i zemljama koje posluju s Teheranom, podsjeća Blumberg, ističući da su predsjednik i njegovi savjetnici bili obazrivi da ne ometu energetsko tržište i podstaknu rast cijena na američkim pumpama, zbog čega su dozvolili izuzeća najvećim kupcima iranske nafte, među kojima su Kina, Indija, i Turska.
Osoba upoznata s odlukom rekla je da će zemlje koje su prethodno dobile izuzeće dobiti još malo vremena da ugase kupovine, ali taj period neće biti opisan kao izuzeće, već kratki grejs period, prenosi Blumberg.
