Sjedinjene Države čini 50 država, ali, na predsjedničkim izborima su neke važnije od drugih. Dok mnoge „sigurne države“ obično pouzdano glasaju za kandidata demokrata ili republikanaca, u takozvanim kolebljivim (swing) državama većina glasova nekad ide kandidatu jedne, a nekad kandidatu druge partije, piše DW.
Ova neizvjesnost daje tim državama posebnu težinu u predizbornoj kampanji, jer ishod izbora u njima može odlučiti ko će postati predsjednik ili predsjednica.
Zbog toga je pažnja usmjerena na sving države. Tamo se održavaju najmasovniji predizborni skupovi, kandidati često dolaze, a te države su preplavljene izbornim reklamama kako bi se pridobili neodlučni birači.
Jedinstven u svijetu, složen i sporan izborni proces
Ključna uloga kolebljivih država može se objasniti elektorskim izbornim sistemom.
Za razliku od većine drugih zemalja, u SAD predsjednika i potpredsjednika birači ne biraju direktno već glasaju za takozvane elektore. Za ulazak u Bijelu kuću je potrebno osvojiti glasove najmanje 270 od 538 elektora.
U ovom složenom i spornom izbornom procesu može se desiti da kandidat dobije većinu glasova birača – ali ne osvoji i većinu glasova elektora, pa ne postane predsjednik.
To se dogodilo, 2000. kada je Al Gor izgubio od Džordža Buša, ili 2016. kada je Donald Tramp osvojio više elektorskih glasova od Hilari Klinton.
Lista sving država se mijenja – zbog broja stanovnika, demografskih promjena ili promjena u stavovima prema važnim pitanjima.
Za većinu ljudi u SAD, glavna izborna pitanja su ekonomija i inflacija. I stav prema pravu na abortus će igrati veliku ulogu u izlaznosti na izborima. No, pored ovih tema, svaka sving država ima svoj set ključnih pitanja.
Arizona
Jedno od ključnih izbornih pitanja u Arizoni je povezano s geografijom. Ova država dijeli dugu granicu s Meksikomi postala je žarište ilegalne imigracije.
Kao potpredsjednici, Kamali Haris je povjeren zadatak da ublaži krizu na granici borbom protiv „uzroka“ u susjednim državama SAD. U očima mnogih Amerikanaca, ona u tome nije uspjela, a Donald Tramp koristi svaku priliku da to naglasi.
Priliv imigranata istovremeno čini Arizonu jednom od najbrže rastućih država u zemlji. Skoro trećina stanovništva je latinoameričkog porijekla. Na izborima će biti važno pridobiti i ovu biračku grupu.
Arizona pokušava da ojača ekonomiju jačanjem proizvodnog sektora. U okviru zakona iz 2022. (CHIPS ACT ) predviđeno je 280 milijardi dolara za podsticanje istraživanja i proizvodnje kompjuterskih čipova u SAD. Samo za fabrike i otvaranje novih radnih mjesta je predviđeno oko 80 milijardi, međutim, potrajaće dok nove fabrike postanu operativne.
2020. je pobijedio Bajden
Broj elektora: 11
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 46,7
Donald Tramp: 48,6
Džordžija
Na posljednjim izborima, u Džordžiji je pobijedio Bajden koji je osvojimo samo 0,2 odsto glasova više od Trampa. Bio je to prvi put od 1992. da je ova država glasala za demokrate. Udio crnih glasača je oko 33 odsto, jedan od najvećih u SAD. To bi moglo ići u korist Kamale Haris.
Džordžija je takođe država u kojoj je velika porota podigla optužnicu protiv Trampa i drugih zbog pokušaja manipulacije ilegalnim sredstvima na prethodnim predsjedničkim izborima. Međutim, postupak trenutno pauzira, presuda neće biti donijeta prije ovogodišnjih izbora.
2020. u Džordžiji je pobedio Bajden.
Broj elektora: 16
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 46,9
Donald Tramp: 48,7
Mičigen
Kada je riječ o Mičigenu, gotovo je nemoguće ne spomenuti automobilsku industriju. Tu su sedišta Forda, Dženeral Motorsa i Krajslera, koji je sada dio Stelantisa.
Radna mjesta u proizvodnji su od ključnog značaja za ovaj region. Bajden je nedavno uveo stopostotne carine na kineska električna vozila, kako bi spriječio konkurenciju.
Mičigen je rodna država Greten Vajtmer, popularne demokratske guvernerke, koja je već dugo trn u oku republikancima.
Međutim, kako bi izrazilo svoje nezadovoljstvo Bajdenom, na predizborima u februaru više od 100.000 ljudi iskoristilo je opciju da glasa „neodlučno“. Sada, kada Bajden više nije kandidat, Haris mora da pridobije te glasove za sebe.
Haris takođe mora da ubijedi brojne arapsko-američke birače iz ove države. Njihova podrška demokratama je poljuljana, jer je stranka u ratu Izraela protiv Hamasa u Gazi stala na stranu Izraela.
2020. u Mičigenu je pobijedio Bajden
Broj elektora: 15
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 47,4
Donald Tramp: 47,2
Nevada
Zbog blizine južnoj granici SAD, i u Nevadi je takođe ključno pitanje – migracija. Većina stanovništva ove države živi u gradovima, što je slučaj sa vrlo malo drugih saveznih država. Gotovo trećina stanovništva je latinoameričkog porijekla.
Nevada ekonomski u velikoj mjeri zavisi od turizma i za vrijeme Bajednove administracije zabilježila je najveći privredni rast među sving državama. Istovremeno, stopa nezaposlenosti u ovoj državi je najviša u zemlji.
2020. u Nevadi je pobijedio Bajden
Broj elektora: 6
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 47,6
Donald Tramp: 47,1
Sjeverna Karolina
Sjeverna Karolina je nova sving država. Na prethodnih jedanaest izbora, demokratama je samo jednom pošlo za rukom da osvoje ovu državu. Prije nego što je Bajden odustao od kandidature u julu, Tramp je ovdje ubjedljivo vodio u anketama. Međutim, sada ga Kamala Haris prati u stopu.
Sjeverna Karolina je prošla kroz snažnu demografsku promjenu posljednjih 30 godina: broj stanovnika je znatno porastao, a udio bijele populacije je sa 75 procenata je pao na 60 odsto. Raznovrsna populacija dolazi u Sjevernu Karolinu, od bivših pripadnika vojske, preko penzionera, do visokoobrazovanih ljudi.
2020. u Sjevernoj Karolini je pobijedio Tramp
Broj elektora: 16
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 47,5
Donald Tramp: 48,0
Pensilvanija
Više od većine drugih država Pensilvanija je pod teretom rastućih troškova života. Fraking je od ove države napravio drugog najvećeg proizvođača prirodnog gasa u zemlji, odmah poslije Teksasa.
Tramp već dugo podržava fraking, dok je Haris ranije tražila zabranu, ali sada ostavlja opcije otvorene, iako planira uvođenje strožih zakona.
Prva, a možda i posljednja debata na TV-u između Haris i Trampa održana je u Pensilvaniji 10. septembra.
2020. u Pensilvaniji je pobijedio Bajden
Broj elektora: 19
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 47,5
Donald Tramp: 47,9
Viskonsin
Viskonsin je država sa većinskim bijelim stanovništvom i najvišom izlaznošću na predsjedničkim izborima. I 2016. i 2020. budući predsjednik je pobijedio u Viskonsinu s razlikom manjom od 25.000 glasova. To pokazuje koliko može biti važan svaki pojedinačni glas u jednoj od sving država.
2020. u Viskonsinu je pobijedio Bajden
Broj elektora: 10
Trenutno stanje:
Kamala Haris: 47,8
Donald Tramp: 47,6
Za trenutno stanje po anketama, DW je koristio podatke FiveThirtyEight gdje se navode rezultati ispitivanja sprovedenih 19.-20. oktobra. Prema njima, kada se radi o cijeloj zemlji, trenutno vodi Kamala Haris sa 48,2 odsto glasova, dok Donald Tramp ima 46,4 odsto glasova.
