Mirovni pregovori ulaze u novu rundu. Trenutno primirje između Pakistana i Avganistana je krhko. Islamabad i Kabul spore se oko statusa talibanske grupe TTP u Pakistanu. Analitičari se boje izbijanja šireg rata.
Ovog četvrtka 6. novembra trebalo bi da počne nova runda mirovnih pregovora između Pakistana i Avganistana u Istanbulu. Nakon najtežih sukoba između susjednih zemalja od povratka talibana na vlast u Avganistanu 2021. godine, obije strane, uz posredovanje Turske i Katara, pokušavaju da postignu mirovni sporazum.
Devetog oktobra u avganistanskoj prijestonici Kabulu odjeknule su eksplozije. Talibani su za to okrivili Pakistan. Taj incident potom je prerastao u vojni sukob između dvije zemlje. Prema navodima talibana, pakistanska vojska bombardovala je više ciljeva, pa i u Kabulu.
Duboko nepovjerenje
Do posredovanja Turske i Katara sredinom oktobra, kada je dogovoreno primirje, poginulo je više od 70 ljudi, a stotine su ranjene. „Sve strane su pristale na nastavak primirja“, saopštilo je prošle nedjelje tursko Ministarstvo spoljnih poslova. Pored toga navedeno je da bi trebalo da se uspostavi mehanizam nadzora kako bi se obezbijedio mir i spriječila kršenja sporazuma.
„Međutim, još su mnoga tehnička pitanja otvorena“, kaže Omar Samad, stručnjak iz vašingtonskog trusta mozgova Fondacija Nova Amerika (New America Foundation). Taj bivši diplomata bio je avganistanski ambasador u Kanadi i Francuskoj (2004–2011).
Za njega je ključno pitanje: „Ko bi trebalo da nadzire poštovanje primirja – treća zemlja ili međunarodna organizacija?“ A kako ocjenjuje, pregovore dodatno otežavaju duboko nepovjerenje između Kabula i Islamabada, istorijski granični sukobi i različita tumačenja pojma terorizma.
Više napada u Pakistanu
Odnosi između nekadašnjih saveznika, koji dijele granicu dugu 2.600 kilometara, posljednjih godina su se znatno pogoršali. Islamabad optužuje Kabul da pruža utočište terorističkoj grupi Tehrik-i-Taliban Pakistan (TTP) – ogranku talibana u Pakistanu. Talibanske vlasti u Kabulu to negiraju.
Od povratka talibana na vlast u Avganistanu broj navodno islamistički motivisanih napada u Pakistanu je porastao. Kako bi izvršio pritisak na talibanske vlasti, Pakistan od prošle godine izvodi vazdušne napade preko granice na navodna skrovišta TTP-a na istoku Avganistana.
Krajem decembra 2024, u napadima borbenim avionima i dronovima poginulo je najmanje 46 ljudi, među njima žene i djeca, tvrde talibani.
„Ako pregovori propadnu, prijeti sveobuhvatan rat između dvije zemlje“, upozorava avganistanski politički analitičar Ahmad Said. Istovremeno, ukazuje na složenost situacije: „Talibani TTP ne smatraju teroristima. Oni su se zakleli na vjernost talibanskom vođi u Avganistanu i dijele zajedničku ideologiju.“ Talibani, međutim, tvrde da su borci TTP-a protivnici pakistanske vlade i da nemaju veze s njima.
U avgustu 2021. godine političko rukovodstvo u Pakistanu isprva je pozdravilo povratak talibana na vlast u Avganistanu. U talibanima su vidjeli potencijalnog strateškog saveznika u regionu. Ali oduševljenje nije dugo trajalo.
„Pakistan se nadao da će nakon preuzimanja vlasti talibana u Avganistanu moći da proširi svoj uticaj“, kaže Ahmad Saidi. „Talibani, međutim, teže suverenosti i priznanju od drugih zemalja i sila u regionu, poput Indije. A TTP, s čijim su borcima zajedno ratovali protiv Amerikanaca i Avganistana, neće nazvati teroristima.“
Avganistanski migranti žive u strahu
U međuvremenu se pritisak na Avganistance u Pakistanu znatno povećao. Policijske racije protiv prodavnica i stanova koje drže ili iznajmljuju Avganistanci sve su češće – ne samo u pograničnim oblastima, već i u Islamabadu i drugim velikim gradovima.
„Živimo skriveni, naše porodice su razdvojene, jer se iz straha od hapšenja i policijskog nasilja ne možemo zadržati na jednom mestu. Naši poslovi stoje, djeca više ne idu u školu. Ne znamo šta će biti dalje“, rekao je početkom nedelje za DW jedan avganistanski migrant koji je želio da ostane anoniman.
Mnogi se boje stvarnih posledica, poput neobnavljanja ugovora o zakupu ili poteškoća s viznim postupcima, koji su ionako skupi, nesigurni i često dugotrajni.
Granica između Avganistana i Pakistana zatvorena je već više od dvije nedjelje i otvara se samo za deportaciju avganistanskih migranata. Prema talibanskim vlastima, tokom vikenda je 8.000 avganistanskih migranata deportovano preko graničnog prelaza Spin Boldak u pokrajinu Kandahar.
