Sistematsko iskorjenjivanje rasizma i dodatno oporezivanje bogatih, ključni su planovi američkog predsjednika.
Pola vijeka pošto je ušao u Kongres kao senator, Džo Bajden se vratio kako bi održao prvo obraćanje kao 46. američki predsjednik.
Obećao je Kongresu novi investicioni plan od 1,8 biliona dolara, saradnju sa republikancima i odgovor na konkurenciju koju predstavlja Kina.
Predstavio je viziju o dodatnim državnim investicijama koje će finansirati bogati i pozvao republikance da pomognu u usvajanju zakona iz brojnih oblasti, od poreske politike i reforme policije do kontrole oružja i imigracije.
Republikanci su uglavnom sjedjeli u tišini tokom Bajdenovog govora, a demokrate su mu aplaudirale.
Evo ključnih trenutaka.
‘Gospođo potpredsjednice, gospođo predsjedavajuća’
Prvi put u istoriji SAD, dvoje ljudi koji su sjedjeli iza predsjednika dok ih je pozdravljao bile su žene – predsjedavajuća Predstavničkog doma Nensi Pelosi, najviša zvaničnica demokrata u Kongresu, i potpredsjednica Kamala Haris, koja je bila senatorka u Kaliforniji prije nego što ju je Bajden predložio u izbornoj kampanji za zamjenicu.
‘Istina iznad laži’
Obraćanje Kongresu Bajden je započeo ne baš suptilnim osvrtom na svog prethodnika Donalda Trampa.
Bajden je rekao da je “naslijedio naciju u krizi” – opisujući Ameriku kao “kuću u plamenu”.
“Sada, poslije samo 100 dana, mogu da podnesem izveštaj naciji: Amerika je ponovo u pokretu. Amerika se iznova diže. Bira nadu, a ne strah. Istinu prije laži. Svjetlost, a ne tamu. Poslije 100 dana spasavanja i obnove, Amerika je spremna za uzlet. Ponovo radimo. Ponovo sanjamo. Ponovo otkrivamo. Ponovo vodimo svijet. Iskorijeniti sistematski rasizam”, rekao je.
Rasne napetosti bile su na vrhuncu u posljednjih godinu dana posle smrti Afroamerikanca Džordža Flojda u Mineapolisu u maju 2020. godine.
Derek Šovin, tada policajac, prilikom privođenja Flojda, stavio mu je koleno na vrat, a na snimcima koji su potom obišli svijet čulo se kako Flojd vapi za vazduhom: “Ne mogu da dišem, ne mogu da dišem!”.
Ljekari su kasnije konstatovali smrt Flojda, a taj slučaj pokrenuo je talas protesta širom Amerike i svijeta pod motom “Životi crnaca su važni”.
Na suđenju tokom aprila 2021. godine, Šovin, koji je u međuvremenu napustio policiju, proglašen je krivim za ubistvo Flojda. Presuda će biti izrečena kasnije ove godine.
U obraćanju Kongresu, Bajden su osvrnuo na ubistvo Flojda, rekavši: “Svi smo vidjeli koljeno nepravde na vratu Crne Amerike”.
“Nećemo ignorisati ono što su utvrdile naše sopstvene obavještajne agencije – najsmrtonosnija teroristička prijetnja domovini danas je od bijelog suprematističkog terorizma.”
Američki predsjednik je takođe branio policiju, pobravši aplauze u sali, rekavši da “većina muškaraca i žena nosi uniformu i značku pošteno i časno služi zajednici”.
Ali rekao je da se mora raditi “na ponovnom uspostavljanju povjerenja između organa za sprovođenje zakona i ljudi kojima služe, da bi se iskorijenio sistematski rasizam u našem krivično-pravnom sistemu”.
Bivši policajac Derek Šovin kriv za ubistvo Džordža Flojda Zašto je nastao pokret “Životi crnaca su važni“Smrt Džordža Flojda: Zašto neki protesti prerastaju u nasilje.
‘Pošteno oporezivanje bogatih’
Veći dio Bajdenovog govora bio je usredsređen na velike budžetske planove za obnovu američke infrastrukture i socijalnih programa – koji bi se svi oslanjali na oporezivanje bogatijih slojeva društva.
Na taj način, smatra on, pomoći će finansiranje “Plana za američke porodice” vrijedan 1,8 biliona dolara.
Bajden je insistirao na ocjeni da je to fer.
“Vrijeme je da korporativna Amerika i jedan procenat najbogatijih Amerikanaca plate pošteno svoj dio – samo platite pošteno svoj dio”, rekao je.
“Mnogo kompanija izbjegava porez kroz poreske oaze od Švajcarske do Bermuda do Kajmanskih ostrva, a imaju koristi od poreskih rupa i odbitaka koji omogućavaju prekomjerno zapošljavanje i preusmjeravanje dobiti u inostranstvo. To nije u redu”, kazao je američki predsjednik.
Bajden je naglasio je da će predložene poreske reforme pomoći “nagrađivanju rada, a ne bogatstva”.
“Vlada bi takođe suzbila milionere i milijardere koji taje poreze ili varaju. Gledajte, nisam sklon da nekoga kažnjavam – ali neću da dodatno opteretim porezima srednju klase ove zemlje. Ono što sam predložio je pošteno. Moramo da dokažemo da demokratija i dalje funkcioniše”, ističe Bajden.
Bajden se osvrnuo i na događaje 6. januara 2021. godine kada su Trampove pristalice napale američki Kapitol i zatražio od poslanika da dokažu da demokratija može da se izdigne iz toga.
Nazvao je ovu pobunu “najgorim napadom na našu demokratiju od građanskog rata”.
“Može li naša demokratija da ispuni najnužnije potrebe naših ljudi? Može li naša demokratija da prevaziđe laži, bes, mržnju i strahove koji su nas razdvojili? Američki protivnici – autokrate svijeta – klade se da to ne može”, kaže Bajden.
Prema njegovim riječima, oni vjeruju da su prepuni bijesa i podjele.
“Slike rulje koja je napala ovaj Kapitol gledaju kao dokaz da tama pada na američku demokratiju. Oni griješe. I mi moramo da im dokažemo da griješe. Moramo da dokažemo da demokratija i dalje funkcioniše”, zaključio je Bajden.
