Govoreći danas na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, izvršni direktor Nvidije Jensen Huang rekao je da je trenutno odlično vrijeme za rad u zanatskim zanimanjima, jer procvat vještačke inteligencije stvara veliku potražnju za fizičkim radom potrebnim za izgradnju data-centara.
„Divno je što su ti poslovi povezani sa zanatima, imaćemo vodoinstalatere, električare, građevince i čeličane“, rekao je Huang u razgovoru sa izvršnim direktorom Blek Roka Larijem Finkom u Davosu, u Švajcarskoj.
Najveća infrastrukturna izgradnja u istoriji
Huang je procvat vještačke inteligencije opisao kao „najveću infrastrukturnu izgradnju u istoriji čovječanstva“, za koju je rekao da će otvoriti „mnogo radnih mjesta“.
Uticaj vještačke inteligencije na tržište rada jedna je od glavnih tema ovogodišnjeg Davosa. Huang već dugo tvrdi da vještačka inteligencija neće biti masovni „ubica radnih mjesta“, kako se neki plaše. Kao primjer često navodi radiologiju: iako je vještačka inteligencija automatizovala dio zadataka koje obavljaju radiolozi, broj radnih mjesta u toj struci je zapravo porastao.
Slično mišljenje ranije je iznio i Džefri Hinton, često nazivan „kumom vještačke inteligencije“, koji je rekao da vjeruje da je fizički rad sigurniji od automatizacije, ali iz drugačijeg razloga — prema njegovim riječima, biće potrebno znatno više vremena da vještačka inteligencija razvije spretnost potrebnu za preuzimanje fizičkih poslova.
Plate gotovo udvostručene zbog potražnje
Huang je danas u Davosu rekao da Sjedinjene Američke Države bilježe „značajan procvat“ potražnje za fizičkim poslovima koji učestvuju u izgradnji AI infrastrukture, pri čemu su se plate u nekim slučajevima gotovo udvostručile.
„Govorimo o platama koje dostižu šestocifrene iznose za ljude koji grade fabrike čipova, računarske fabrike ili AI fabrike, a suočavamo se s velikim nedostatkom takvih radnika“, rekao je Huang.
„Svako bi trebalo da ima mogućnost da dobro zarađuje. Ne morate imati doktorat iz računarskih nauka da biste to postigli“, dodao je.
