To je ocijenio bivši ambasador Srbije u Turskoj Dušan Spasojević, koji smatra da je ishod neizvjestan pošto su birači podijeljeni na pristalice i protivnike aktuelnog predsjednika.
On je, u izjavi Tanjugu, podsjetio da na prošlim izborima, koji su održani 7. juna, Partija pravde i razvoja AKP predsjednika Turske Redžepa Tajipa Erdogana nije uspjela da osvoji samostalnu većinu te da prvi put poslije 13 godina od dolaska na vlast Erdogan nije mogao da samostalno formira vladu.
“Procjene su od samog početka ukazivale na to da Erdogan neće ići na formiranje koalicione vlade, zato što prosto ne može da zamisli situaciju u kojoj bi morao da vlast dijeli sa bilo kim drugim i da će po svaku cijenu pokušati da ide na ponovljene izbore”, objašnjava Spasojević.
Nažalost, po samu Tursku, navodi on, Erdogan se odlučio da u kampanju uđe ratnom retorikom i otvori front protiv Kurda koji su prvi put od 1923. godine uspjeli da preskoče visoki cenzus od 10 odsto, te uđu u parlament.
Turski predsjednik je, dodaje Spasojević, odlučio i da u Siriji, pod plaštom borbe protiv Islamske države, u stvari udari na sirijske i iračke Kurde kako bi spriječio da Kurdi, pored Iraka, dobiju još jedan autonomni entitet u samom susjedstvu Turske.
“Kakvi će biti rezultati izbora veoma je teško u ovom trenutku ocjenjivati jer je zemlja praktično podijeljena na pola, na one koji su za predsjednika Erdogana i one koji su protiv njega”, ističe Tanjugov sagovornik.
Kako dodaje, većina analitičara ukazuje na to da sve zavisi od Kurda, odnosno od toga da li će kurdska Narodna demokratska partija ući u vlast.
Ako Kurdi ponovo uđu u parlament, veoma je izgledno da partija predsjednika Erdogana neće biti u mogućnosti da samostalno osvoji većinu i da će onda zaista morati da uđe u formiranje koalicije sa nekom od turskih partija, Republikanskom narodnom partijom ili partijom nacionalističkog pokreta, ocjenjuje on.
“U ovom trenutku, s obzirom na njegovu retoriku i na stanje i atmosferu u Turskoj, veći su izgledi da će takva koalicija biti formirana”, smatra Spasojević.
Bivši ambasador Srbije u Turskoj se osvrnuo i na odnose Ankare i Moskve, prije svega u svjetlu ruske intervencije u Siriji.
“Ruska intervencija u Siriji na strani predsjednika Bašara el-Asada je nešto što je veliko iznenađenje za samog Erdogana i za samu Tursku”, ukazuje Spasojević.
Upitan kako vidi odnose Turske sa Evropskom unijom po pitanju izbjegličke krize, on kaže da su odnosi Ankare sa EU na najnižoj mogućoj tački u posljednjih 10 godina. Erdogan je, navodi Spasojević, bio upravo taj koji je najviše učinio po pitanju evropskih integracija, ali se obje strane, i Brisel i Ankara, osjećaju iznevjerenim u situaciji u kojoj praktično “gori kuća”.
“U takvoj situaciji Evropska unija je shvatila da je Turska možda i ključ zato što velika većina izbjeglica i migranata upravo preko turske teritorije ulazi u EU”, ističe on, izražavajući strah da će Turska, “po starom dobrom običaju takozvane bazar politike, gledati da što skuplje naplati svoju pomoć Evropskoj uniji”.
On, takođe, predočava da je veoma indikativno to što je najveći talas izbjeglica upravo krenuo od trenutka kada je Turska zvanično ušla u koaliciju za borbu protiv Islamske države i da su tada milioni izbjeglica krenuli ka Evropi.
Upitan kako vidi budućnost Turske – sa Erdoganom ili bez njega, Spasojević podsjeća da je Erdogan prošle godine izabran na direktnim izborima i da mu mandat traje pet godina, odnosno do 2019. godine, ali smatra da je veoma teško zamisliti Erdogana kao predsjednika koji nema stvarnu vlast u Turskoj.
On objašnjava da, po Ustavu Turske, predsjednik nije neko ko vlada zemljom, pošto unutrašnju i spoljnu politiku vodi vlada, ali ukazuje da, suštinski, Tursku vodi Erdogan.
“Za slučaj da on nema vladu pod svojom kontrolom, veoma teško mogu da ga zamislim u kohabitaciji sa nekim drugim”, zaključio je Spasojević.
