Planeta

Šta ako SAD napuste iranski nuklearni sporazum?

Rok koji je američki predsjednik Donald Tramp postavio za odluku o napuštanju nuklearnog sporazuma sa Iranom iz 2015. godine, za koji smatra da sadrži ozbiljne nedostatke i da ga Teheran ne poštuje u potpunosti, ističe 12. maja.

Kolin Kal, nekadašnji savjetnik Trampovog prethodnika Baraka Obame, a sada profesor na Univerzitetu Stanford, i Vipin Naranga, asistent na odsjeku političkih nauka na Masačusetskom institutu za tehnologiju (MIT), u tekstu za Washington Post analizirali su Trampovu strategiju prema Iranu u odnosu na onu prema Sjevernoj Koreji sa kojom se nada da će postići nuklearni sporazum nakon samita sa njenim liderom Kim Džong Unom u narednim sedmicama.

Autori ocjenjuju da ono što je primjenjivo na međunarodnom planu kada je riječ o odnosu Trampa prema Sjevernoj Koreji je to da prijetnje i “maksimalni pritisak” mogu da primoraju protivnike da pregovaraju o svojim nuklearnim programima u skladu s američkim uvjetima.

Profesori dodaju i da Tramp misli da na samit sa Kimom, koji je zakazan za kraj maja ili početak juna, ide kako bi mu bio predat ključ nuklearnog kraljevstva u zemlji, kao i da vjeruje da Kim pristaje na pregovore zbog sopstvene slabosti.

“Tramp misli da može da ode sa Kimovim nuklearnim oružjem, dok Kim misli da može da ode kao de facto priznata nuklearna sila od strane predsjednika Sjedinjenih Država. Samo jedan može biti u pravu,” tvrdi se u tekstu Posta.

“Trampovi nedostaci mogu biti opasni i za Iran”, kažu autori i dodaju da se Tramp zavarava ako izlazi iz sporazuma s Iranom vjerujući da može da nametne mnogo teže uvjete za Teheran.

Autori smatraju i da u odsustvu konkretnih dokaza za kršenje nuklearnog sporazuma, bilo koji ekonomski pritisak koji Sjedinjene Države mogu primjeniti protiv Irana biće daleko slabiji od onog prije nego što je sporazum postignut. Navode i da se podrška ne može očekivati od EU, Rusije i Kine.

Oni predviđaju i da će Teheran vjerovatno u početku igrati ulogu žrtve, uz pomoć koje će zabijati klinove u odnose između SAD i ostatka međunarodne zajednice, ali i da će u određenom trenutku početi da razvija dijelove nuklearnog programa.

U tekstu se ističe i da Tramp izvlači pogrešne lekcije iz Sjeverne Koreje i primjenjuje ih na Iran.

“Uspjeh se zasniva na politici koja treba da obezbijedi uzajamne ekonomske i sigurnosne garancije u zamjenu za promjenu državne politike prema tim programima,” zaključuju autori.

Observer: Privatni istražitelji radi prljave kampanje

Iranski nuklearni program tema je i za britanski Observer koji citira povjerljive izvore i dokumente koji navodno otkrivaju da su Trampovi pomoćnici angažovali izraelsku privatnu obavještajnu službu radi sakupljanja podataka za prljavu kampanju o ključnim pojedincima Obamine administracije koji su pomagali u pregovorima o nuklearnom sporazumu s Iranom.

“Ljudi iz Trampovog tabora kontaktirali su privatne istražitelje u maju prošle godine kako bi došli do prljavih dijelova biografije Bena Roudsa (Ben Rhodes), koji je bio jedan od najvažnijih savjetnika za nacionalnu sigurnost Barake Obame (Barack Obama), kao i o Kolinu Kalu, Obaminom pomoćniku, kao dio strategije za diskreditaciju dogovora,” navodi se u tekstu koji prenosi Observerova sestrinska novina Guardian.

Prema dokumentima koje su vidjeli autori Observera, istražiteljima je rečeno da iskopaju sve iz ličnog života i političke karijere Rouda i Kala, ali i potpredsjednika Džo Bajdena (Joe Biden), odnosno da se pozabave ličnim odnosima, učešćem u lobiranju s Iranom, kao i da li su lično ili politički imali koristi iz mirovnog sporazuma.

“Očigledno je istražiteljima rečeno i da se obrate istaknutim iranskim Amerikancima, kao i novinarima koji su podržavali sporazum, a koji su imali česte kontakte sa Rousdsom i Kalom da bi se tako utvrdilo da li su oni prekršili obavezu čuvanja osjetljivih informacija,” stoji u tekstu.

List tvrdi i da im je potvrđeno da su Trampovi predstavnici privatnim istražiteljima obezbijedili kontakt i početni plan napada, ali da se ne zna da li se počelo sa radom, koliko dugo traje, kao i šta je otkriveno od materijala.

Šta bi učinili Iran ili Evropa

Ako Tramp nastavi sa prijetnjom da će SAD povući iz iranskog nuklearnog sporazuma, ostatak svijeta će biti istjeran na nepoznat teren, primoran da se snalazi u složenoj mreži američkih sankcija koje su bile ukinute sporazumom, ali će vjerovatno biti ponovno uspostavljene, piše ​Associated Press.

Američka agencija je napravila pregled mogućih scenarija za ono što ostaje i šta slijedi ako se Trump povuče iz sporazuma, prema kojim on ima dvije opcije za ponovno nametanje sankcija.

“Jedna od opcija, koju su neki eksperti nazvali “nuklearnom opcijom”, ponovo bi nametnula sve sankcije odjednom. To bi Sjedinjene Države dovelo do neposrednog kršenja uvjeta sporazuma, koji kaže da sankcije ostaju ukinute sve dok Iran ispunjava uvjete. Do sada je Međunarodna agencija za atomsku energiju, UN agencija za nuklearno praćenje, saopštila da se Iran pridržava uslova sporazuma, a sa tim je saglasan i državni sekretar Majk Pompeo (Mike Pompeo),” piše AP.

Druga opcija, prema pisanju ove agencije, je ponovno nametanje samo sankcija američkog državnog trezora. To bi započelo u prvih 180 dana nakon američkog napuštanja sporazuma, u okviru kojih bi se očekivalo da će kompanije ili zemlje smanjiti kupovinu nafte iz Irana. One koji to ne bi učinili, Washington bi mogao kazniti.

Kako piše AP, Njemačka, Francuska i Velika Britanija izjasnile su se da nemaju namjeru da napuste sporazum, čak i ako se SAD povuku, ali to možda nije bitno, jer je globalni finansijski sistem tako vezan za New York da bi bilo skoro nemoguće za bilo koga u svijetu da nastavi poslovati s Iranom bez rizika da krši sankcije SAD-a.

Šef iranske diplomatije Muhamed Džavad Zarif (Mohammad Javad Zarif) izjavio je za Associated Press da ukoliko američki predsjednik odluči da izađe iz sporazuma, i Iran će najverovatnije napustiti sporazum.

“Ipak, ključno je pitanje da li će Iran nastaviti sa nuklearnim aktivnostima koje su izvan granica uspostavljenih sporazumom – i koliko agresivno,” piše AP.

“Zatim se postavlja pitanje da li će Iran, ukoliko se osjeti izigranim oko sporazuma kojim je posredovao SAD, preduzeti druge korake kako bi se osvetio – poput testova balističkih raketa ili jačanja podrške militantnim grupama u inostranstvu,” stoji u tekstu AP-a.

Spašavanje sporazuma

Bivši državni sekretar Džon Keri djeluje kroz diplomatiju u sjeni kako bi pokušao sačuvati iranski nuklearni sporazum, njegovo veliko diplomatsko dostignuće, piše The Boston Globe.

Tokom proteklih mjeseci, razgovarao je sa velikim igračima u nuklearnom sporazumu u Iranu, koji, kao i Kerry, ne žele da predsjednik Donald Trump povuče SAD iz sporazuma, objavio je bostonski dnevnik.

Globe je objavio kako se Kerry, između ostalog, sastao s iranskom ministrom vanjskih poslova Zarifom u Ujedinjenim nacijama u New Yorku prije dvije sedmice.

“Kerry je takođe suptilno lobirao članove Kongresa, uključujući i predsjedavajućeg Predstavničkog doma SAD Pola Rajana,” piše ovaj list.

U lobiranje se, nakon Njemačke i Francuske, uključila i Velika Britanija pa se, kako javlja BBC, britanski ministar vanjskih poslova Boris Džonson uputio u Washington kako bi ubijedio SAD da ne napuštaju iranski nuklearni sporazum.

On je rekao kako su britanski, američki i evropski partneri također ujedinjeni u naporima da zaustave obrazac iranskog ponašanja koji čini Bliski istok manje sigurnim – od sajberskih aktivnosti, podrške grupama poput Hezbolaha te naoružanja pobunjenika Hutija u Jemenu.

Ostavite komentar prvi!

avatar
1000

Send this to a friend