Najava američkog predsjednika Trampa da će povući vojsku sa granice Sirije i Turske izazvala je nezapamćeni talas kritika u redovima njegove Republikanske partije, uključujući i dvojicu njegovih najuticajnijih savetznika u Senatu. Oni su ocijenili da će Trampova politika oslabiti vodeću ulogu Amerike u svijetu i ići na ruku ne samo turskom predsjedniku Redžepu Tajipu Erdoganu, već i protivničkim političarima i režimima kao što su Vladimir Putin, iranske mule, sirijski predsjednik Bašar al Asad i Islamska država.
Konzervativni senator Lindzi Grejem (predstavnik Južne Karoline), koji spada u najglasnije Trmapove pristalice u Kongresu, napisao je na Tviteru:
“Ostaviti naše saveznike Kurde na cjedilu i prepustiti Siriju Rusiji, Iranu i Turskoj djelovaće na radikalne islamiste kao doping anabolicima. To je potez koji ide na ruku lošim momcima”, upozorio je on.
“To je upravo ono što je predsjednik Obama uradio u Iraku – uz katastrofalne posljedice za našu nacionalnu bezbjednost”, tvitovao je Grejem, koji je, takođe, ocijenio da je odluka o povlačenju “usred noći poslije telefonskog razgovora s Erdoganom” pokazala da je Tramp “kratkovid i neodgovoran” i da je njegova tvrdnja da je Islamska država pobijeđena “najveća laž ove administracije”.
Predsjednik Senata Mič Mekkonel rekao je da “američkim interesima najbolje služimo američkim vođstvom – a ne odustajanjem i povlačenjem”. On je podsjetio Trampa da je Kongres tek u januaru glasao da vojska ostane u Siriji.
Tramp je u ponedjeljak bizarnim tvitom pokušao da otkloni strahovanja svojih kritičara. Nakon što je napisao da želi da izvuče naciju iz “besmislenih ratova” na Bliskom istoku, zaprijetio je da će potpuno uništiti i izbrisati tursku privredu, ukoliko Erdogan napadne kurdske borce u Siriji.
“Ako Turska uradi bilo šta što, u svojoj velikoj i neviđenoj mudrosti smatram nedopustivim, potpuno ću uništiti i izbrisati tursku ekonomiju (radio sam to i ranije!)”, napisao je Tramp, ne precizirajući gdje je mjera koju Turska ne smije da prevrši.
Uništiti tursku privredu neće biti tako lako kao što možda zvuči u Trampovom tvitu, jer je trgovinski obim dveju zemalja relativno mali. Amerika izvozi robu u vrijednosti od oko deset milijardi dolara i uvozi robu u otprilike istoj vrijednosti. Prema tome, uvođenje kaznenih tarifa Tursku ne bi pretjerano pogodilo.
Sjedinjene Države mogle bi da uvedu sankcije Turskoj i izvrše pritisak na druge važne trgovinske partnere Ankare, prije svega na Njemačku, Veliku Britaniju, Ujedinjene Arapske Emirate i Irak, ali bi Kina, Rusija i Iran najvjerovatnije ignorisale Trampove zahteve.
Prema tome, nimalo ne čudi što Trampovi kritičari nisu bili uvjereni da Tramp raspolaže dovoljnim sredstvima pritiska kako bi Erdogana odvratio od napada na Kurde.
