Jednakost i sloboda osnovni su principi koji su potvrđeni na prvom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH-a), koje je održano u noći sa 25. na 26. novembar 1943. godine u Mrkonjić Gradu.
Na tom zasjedanju Bosna i Hercegovina je definisana kao jedinstvena i nedjeljiva država u kojoj će svi narodi imati ista prava, unutar koje će muslimani, Srbi, Hrvati i drugi, živjeti u slobodi i jednakosti.
Osnivačkoj skupštini prisustvovalo je 247 delegata iz svih krajeva BiH, od kojih 173 sa pravom glasa. Usvojena je Rezolucija ZAVNOBiH-a i Proglas narodima BiH u kojima se ističe da ubuduće BiH i njene narode u zemlji i inozemstvu mogu zastupati i predstavljati samo ZAVNOBiH i AVNOJ.
Odluke ZAVNOBiH-a potvrđene su i na zasjedanju AVNOJ-a, a definisane su i granice BiH koje su određene odlukama Berlinskog kongresa 1878. godine.
Iako je Zakonom o proglašenju 25. novembra Danom državnosti Bosne i Hercegovine (“Službeni list Republike BiH”, broj 9/95) određeno da je 25. novembar Dan državnosti Bosne i Hercegovine, ovaj praznik se obilježava samo u Federaciji BiH.
Republika Srpska nikada od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma nije priznala ovaj datum kao državni praznik, te je danas na teritoriji ovog bh. entiteta uobičajen radni dan.
