Visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit nametnuo je danas odluku prema kojom će se dug od 56 miliona eura slovenačkoj firmi Vijadukt isplatiti iz putarina na gorivo i to iz dijela koji bi trebao da bude uplaćen u budžet entiteta Republike Srpske.
Drugom odlukom Šmit je osigurao novac za Centralnu izbornu komisiju BiH kojim će se pokriti svi troškovi nabavke izbornih tehnologija, poput skenera glasačkih listića, koje bi trebalo da uvedu u cijeloj zemlji do Opštih izbora zakazanih za 2026. godinu.
Šmit je, koristeći Bonske ovlasti prema kojima može intervenisati u domaće zakonodavstvo, ove dvije odluke donio nametnuvši izmjene Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o finansiranju institucija.
Kako je nastao dug RS-a koji bi trebalo da plati država BiH?
Slovenska kompanija Viajdukt pokrenula je arbitražni postupak protiv BiH, jer je Vlada Republike Srpske 2013. godine dodijelila koncesiju vlastitoj Elektroprivredi RS, čime je ugrožen raniji projekt slovenske hidroelektrane na rijeci Vrbas.
Nakon presude ICSID-a, arbitražnog suda u Vašingtonu 2022. godine, Viadukt je pokrenuo postupke zapljenu državne imovine BiH u zemlji i inostranstvu radi namirenja duga, uključujući i sredstva Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi BiH (BHANSA).
Vlasti u Bosni i Hercegovini već sedam godina ne mogu da postignu dogovor o raspodjeli više od 160 miliona eura od prikupljenih putarina koje se plaćaju sa svakim litrom prodatog goriva, a koje bi trebalo da se koriste za finansiranje izgradnje autoputa i puta u cijeloj zemlji.
Raspodjelu tog prihoda između entiteta Federacija BiH i Republika Srpska, te Brčko distrikta BiH kao posebne administrativne jedinice, nisu mogli usaglasiti državni i dva entitetska ministra finansija. Oni čine Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH koja prikuplja novac od poreza na dodanu vrijednost (PDV), carina, akciza i drugih indirektnih poreza.
Predstavnici Republike Srpske (RS) su, prema ranijim izjavama ministra finansija Federacije BiH Tonija Kraljevića, tražili veći iznos nego što je, prema procjenama iz Federacije BiH, prikupljeno putarine na području RS-a.
Istovremeno su vlasti Republike Srpske i njeni predstavnici u državnoj vlasti odbijali da postupe u skladu s arbitražnim odlukama u predmetu Vijadukt, usprkos obavezama ovog entiteta prema Sporazumu iz 2017. godine sa Vijećem ministara BiH o međusobnim pravima i obavezama u tom postupku.
“Ovaj udio (od putarina koji će služiti za isplatu duga prema Vijaduktu) nije namijenjen za budžetske rashode RS i nema utocaja na budžetsku stabilnost RS. To neće uticati ni na kakva plaćanja ili usluge za građane RS”, saopštio je Šmit.
On je pojasnio da će sredstva biti prebačena Ministarstvu finansija i trezora BiH kako bi Ministarstvo izvršilo isplatu Viajaduktu.
“Ili, ako ima drugih razmišljanja ili naznaka da bi to trebalo uraditi putem nekih novih pregovora, kako sam čuo, to se može i tako uraditi. Odlično, to je njihov posao, ali država to ne plaća, nego Republika Srpska”, dodao je Šmit.
