Razloga za brigu ima. Pet do 15 hiljada izbjeglica između Preševa i Kanjiže provede noć pod otvorenim nebom. Mjesta u centrima za azil ima za manje od hiljadu ljudi.
“Imaćemo promrzle i bolesne, mi već sada imamo ljude koji pate od sunčanice. Ne znam kako ćemo sa tim problemima izdržati zimu”, upozorava Radoš Đurović iz Centra za pomoć tražiocima azila, prenosi RTS.
Zaštitu obećava premijer, za sada za najviše tri hiljade izbjeglica u okolini Beograda.
Važno je da centar za prihvat migranata bude van grada, a opet blizu njega, da ima vodu, struju, kanalizaciju, bolnicu u blizini, parkinge, snabdijevanje. Da li tom opisu odgovara pomenuti prostor uz autoput Zagreb – Niš na osam kilometara od Beograda, znaće se za koji dan, kažu u Komesarijatu za izbjeglice.
“Nama trebaju još dva mjesta gdje ćemo ih skloniti sa zime. Daleko je bolje i zbog tih ljudi i zbog građana Beograda da se ničija prava ne ugroze da se nađe mjesto koje je izmješteno i da se obezbijedi sve što je potrebno za prihvatanje”, kaže komesar za izbjeglice i migracije Srbije Vladimir Cucić.
U Centru za pomoć tražiocima azila vjeruju da skloništa treba da budu uz put, jer izbjeglice svako skretanje, mjere izgubljenim danima. Treba i odjeće, obuće, sredstava za higijenu, grijanja. Svega više nego ljeti.
“Potrebna je topla odjeća da se prespava na toplom i suvom, obuća, higijena, to su porodice koje putuju, zamislite hladnoću, zamislite kišu, snijeg, kako ćemo mi tada”, napominje Radoš Đurović.
EU obećava pomoć Srbiji od 3,2 miliona eura da prezimi izbjegličku krizu u kojoj njemačka kancelarka Angela Merkel vidi veću opasnost od krize eurozone.
“Ako broj izbjeglica ostane na ovom nivou ili se čak poveća tokom zimskih mjeseci ovo bi mogao da bude veliki humanitarni problem”, smatra zamjenik šefa Delegacije EU u Srbiji Oskar Benedikt.
Brisel će štititi interese zemalja članica, a Srbija, pomažući izbjeglicama, mora da sagleda svoje, upozoravaju stručnjaci.
“Srbija treba da pođe od realnosti, a ta realnost je takva da mi jesmo na spoljnim granicama tako da taj migracijski tok neće stati i moramo biti spremni da razmišljamo o svim mogućim opcijama”, kaže izvršni direktor Grupe 484 Vladimir Petrović.
Koje su opcije na stolu za balkansku rutu očekuje se da bude jasnije poslije samita u Budimpešti sredinom oktobra.
U posljednjem trenutku, prije nego što vremenski uslovi postanu teški i za izlazak na ulicu, a kamoli za spavanje na otvorenom.
