Tužna scena mlade životinje sklupčane uz mrtvu majku koju su ubili lovci, a koja se pojavila u kasnijoj verziji ovog crtanog filma, jedan je od mitoloških prizora u istoriji kinematografije i mnogi vjeruju da je njome razbijen tabu razgovora o tuzi i smrti pred djecom.
Ta scena je, kažu, podstakla Pola Makartnija da počne da se bori za prava životinja i postala model za prikazivanje smrti u kasnijim Diznijevim filmovima, poput “Kralja lavova”.
Ono što je posebno interesantno jeste da je Volt Dizni angažovao djecu za sinhronizaciju glasova glavnih likova.
“Ako pričate priču o životinjama u šumi, smrt je njen sastavni dio. Ako želite da budete iskreni, ne možete to izostaviti. Pitanje je samo kako to uraditi, kako pripremiti publiku”, rekao je Pol Feliks, animator u Diznijevim studijima.
Bambi je nastao po dječjem klasiku austrijskog pisca Feliksa Saltena, objavljen je u avgustu 1942. godine.
Ovo nije jedini Diznijev film koji govori o traumama detinjstva, ali i dalje je na vrhu liste najtužnijih trenutaka u kinematografiji.
Magazin Time je otišao i dalje od toga pa ga je uvrstio među 25 najstrašnijih filmova svih vremena, rame uz rame sa “Istjerivačem đavola” i “Frankenštajnom”.
Svevremenska filmska priča o Bambiju, preslatkom lanetu i njegovim šumskim prijateljima, koja prema nekim shvatanjima simbolizuje i smrt nevinog djetinjstva, očarala je i rasplakala generacije djece otkako se pojavila u bioskopima prije 75 godina.