Zanimljivosti

Događaji koji su obilježili 18. jul

Veliki požar uništio Rim

Veliki rimski požar, Magnum Incendium Romae naziv je za požar koji je u ljeto 64. pogodio Rim i uništio veći dio grada. Taj je događaj predstavljao najveću katastrofu u istoriji grada od galskog pustošenja 390. godine p. n. e. i za posljedicu imao nestanak mnogih važnih građevina i vrijednih istorijskih artefakata. Kao neposrednu političku posljedicu imao je slabljenje autoriteta cara Nerona i nestanak Julijevsko-Klaudijevske dinastije, a dugoročno je imao značajan uticaj na razvoj hrišćanstva, s obzirom da su vođe tog pokreta stradale pod optužbom za podmetanje požara. Prema podacima antičkih autora, požar je izbio u trgovačkoj četvrti, gdje je, prema Tacitu, njegovo brzo širenje potpomogao ljetni vjetar.

Vatikan proglasio dogmu o nepogrešivosti pape

Prvi vatikanski koncil proglasio je dogmu o papinoj nepogrješivosti, odnosno infalibilitetu o pitanju vjere i morala svih vjernika. Prema njoj papa ne može pogriješiti u pitanjima vjere kad govori ex cathedra, što ne znači da on kao osoba ne bi mogao pogriješiti ili biti grešan, već se ta odluka odnosi isključivo na svečano izjavljivanje određenog nauka. Do sada su se pape samo jednom poslužile ovom odlukom, kad je proglašena dogma o uznesenju Blažene Djevice Marije na nebo. Među najvećim protivnicima ove dogme bio je hrvatski biskup Josip Juraj Štrosmajer koji se ovom prilikom istakao kao vješt govornik održavši čuveni trosatni govor, poslije kojeg je napustio Rim.

Osnovani Ujedinjeni Arapski Emirati

Šest emirata u Perzijskom zalivu Abu Dhabi, Dubai, Sharjah, Ajman, Um-alQaiwain i Fujairah sklopili su sporazum o osnivanju federacije Ujedinjenih Arapskih Emirata UAE. Sporazum je stupio na snagu u decembru 1971. godine, a u februaru 1972. godine federaciji se priključio i emirat Ras al-Khaimah. Nakon britanskog povlačenja 1971. godine Katar i Bahrein odlučili su se za potpunu nezavisnost, a ostalih sedam emirata za ujedinjenje. Svi su smješteni na jugoistočnoj obali Zaliva osim Fujairah koji izlazi na more na obali Omanskog zaliva, na istočnoj obali poluostrva Musandam. Samo oko četvrtina stanovnika su državljani UAE, a ostatak čine strani radnici privučeni naftnim bogatstvom koji dolaze iz Južne Azije i susjednih arapskih država.

Ustanak protiv Turske

Arapski poglavar, šeik Os Meke Husein, u proglasu pozvao sunarodnike da se “late mača” i krenu u borbu protiv “bezbožne vlade” Turskog Carstva. Nikad u istoriji nijesu nađeni besmisleniji izgovori za ustanak. Husein je kao razlog naveo nagovještaje da će žene u pravima biti izjednačene s muškarcima i zapovijest turskog zapovjedništva da se čitavo vrijeme rata ne posti u vrijeme mjeseca ramazana. Arapi su, uz pomoć enleskog ekspedicijskog korpusa, izvojevali pobjedu, ali nijesu ostvarili konačni cilj, oslobađanje. Umjesto Turaka, 1918. godine dobili gospodare Britance i Francuze.

Rođen Pol Verhofen

Holandski filmski reditelj rođen je u Amsterdamu. Najpoznatiji po holivudskim filmovima “Robocop” “Totalni opoziv” i “Niske strasti”. Za film Robocop je 1987. godine osvojio nagradu Saturn za najbolju režiju. Kada je pročitao scenario za Robocopa, Verhofen ga je bacio u smeće, no kasnije ga je pročitala njegova supruga i nagovorila da ga ipak realizuje.

1635. Rođen Robert Huk

Britanski fizičar, matematičar i pronalazač smatra se jednim od najmnogostranijih naučnika 17. vijeka. Bio je poznat i kao teoretičar i kao eksperimentalista. Radio je na konstrukciji vazdušne pumpe i poboljšao mikroskop. Eksperimentalno je dokazao da se centar težišta Zemlje i Mjeseca okreće oko Sunca u elipsi. Umro je 1703. godine.

1918. Rođen Nelson Mandela

Južnoafrički političar i predsjednik se kao student godine 1942. priključio Afričkom nacionalnom kongresu ANC, organizaciji koja se borila za prava većinskog crnog stanovništva u Južnoj Africi. Kasnije postaje jedan od glavnih organizatora u početku nenasilne borbe protiv apartheida. Bio je prvi crni predsjednik Južnoafričke Republike. Nakon odlaska s vlasti posvetio se humanitarnom radu. Umro je 2013. godine.

1925. Objavljen Meni Kampf

Budući nacistički čelnik Njemačke Adolf Hitler objavio je prvi tom manifesta “Mein Kampf”, odnosno “Moja borba” u kojoj su kombinovani elementi autobiografije i Hitlerovih političkih i ideoloških gledišta, koja su kasnija postala načela nacističke ideologije. Prvi dio “Obračun” (Die Abrechnung) Hitler je izdiktirao 1924. služeći zatvorsku kaznu zbog neuspjelog pokušaja puča 1923. godine.

Send this to a friend