Rogozina je u posjetu Crnoj Gori, bez bilo kakvih konsultacija sa državnim organima, zvao predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević tokom višednevne posjete Moskvi.
Kako je Pobjedi saopšteno iz Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija, Rogozin se nalazi na listi ruskih državljana kojima je, na osnovu Vladine odluke o uvođenju međunarodnih restriktivnih mjera, ograničen ulazak u Crnu Goru.
Vlada se, kao i u slučaju ruskog tajkuna Konstantina Malofejeva, pozvala na odluku Savjeta Evropske unije od 17. marta 2014. godine i ta odluka je produžavana svakih šest mjeseci.
Posljednja odluka Savjeta Evropske unije je datirana na 14. septembar 2015. godine i njeno produžavanje se očekuje u martu ove godine. Restriktivne mjere Rogozinu su uvedene u odnosu na djelovanja koja podrivaju ili ugrožavaju teritorijalni integritet, suverenitet i nezavisnost Ukrajine navodi se u izjavi MVPEI dostavljenoj Pobjedi.
Sankcije EU odnose se pored zabrane putovanja i na zamrzavanja računa, ali nije poznato da li Rogozin ima novca na računima poslovnih banaka u Crnoj Gori.
Rogozin je u decembru prošle godine izazvao pravi politički skandal kada je izjavio da će Crna Gora zažaliti zbog članstva u NATO. Rogozin je pojasnio da pri tome ne misli na narod, već na rukovodstvo države.
“Žao mi je zbog svega što se dešava u Crnoj Gori. Ono će zbog toga zažaliti. Ne narod, nego mala grupa ljudi koja donosi odluke”, kazao je Rogozin.
U javnosti je ova izjava protumačena kao direktna prijetnja crnogorskom državnom vrhu. Nije to bio jedini politički gaf Dmitrija Rogozina u januaru se, prilikom posjete Srbiji, mimo diplomatskih pravila sreo sa haškim optuženikom Vojislavom Šešeljom.
To je iz Vlade Srbije ocijenjeno kao ,,prst u oko“ naporima premijera Aleksandra Vučića. Na svom oficijelnom Fejsbuk profilu Rogozin je okačio i fotografije haških optuženika Radovana Karadžića i Ratka Mladića kao i pismo koje mu je Mladić uputio u januaru 2014. godine.
Ovaj ruski funkcioner, zadužen za jedan od najznačajnijih resursa u Ruskoj Federaciji -pitanja vojne industrije u intervjuu 2014. godine za ruske medije je tvrdio da po majčinoj liniji vodi porijeklo iz Crne Gore.
“Da. Moji preci su rodom iz Crne Gore, iz familije Jovanović. Moj prađed Milan Jovanović je iz Petnjice kraj Šavnika, iz rodnog sela Radovana Karadžića. Prađed je došao u Rusiju za vrijeme Rusko-japanskog rata 1904-1905. godine, sa još nekoliko hiljada Crnogoraca. Nakon rata ostao je u Rusiji i zasnovao porodicu, oženivši se majkom moje majke. On je umro 30-ih u Orenburgu, gdje se i danas nalazi njegov grob”, kazao je Rogozin za ruske medije.
Knežević tvrdi da Rogozin može doći bez bojazni od sankcija
Predsjednik DNP-a Milan Knežević kazao je u izjavi za Pobjedu da Rogozin bez ikakve bojazni od crnogorskih sankcija može posjetiti Crnu Goru, koja je, kako je kazao, otadžbina njegovih predaka.
“DNP je spremna da mu garantuje bezbjednost. Umjesto da se crnogorski režim obračunava sa agentima i predstavnicima Islamske države u Crnoj Gori, prijeti hapšenjem potpredsjedniku Vlade Rusije koja se jedino beskompromisno bori protiv ove globalne terorističke tvorevine” rekao je Knežević.
