Nikolić: Rusija vodi rat protiv citavog demokratskog svijeta; Striković: Svako vidi da je politika DF-a proruska

Rusija vodi rat protiv čitavog demokratskog svijeta, kazao je poslanik Demokratske partije socijalista Andrija Nikolić.

Nikolić je u Skupštini, gdje se raspravlja o potvrđivanju protokola o pristupanju Švedske i Finske NATO-u, kazao da nijedan događaj od završetka Hladnog rata nije imao toliki značaj za globalnu arhitekturu međunarodnih odnosa kao agresija Rusije na Ukrajinu.

“Spremnost ruskog državnog rukovodstva da ispuni geostrateški cilj, mjeri se izgubljenim životima hiljada civila, žena i djece, razorenim gradovima, ruševinama i prizorima koje Evropa nije vidjela skorije na svom tlu. Pored bezočnosti tog čina, ključno obilježje spoljnopolitičke revolucije koja se dešava u Evropi, je napuštanje koncepta neutralnosti. Građani Crne Gore moraju da znaju-Rusija ne vodi rat samo protiv Ukrajine, več protiv cijelog demokratskog svijeta”, naveo je Nikolić.

Kako je istakao, niko nije ostao neutralan na agresiju Rusije na Ukrajinu.

“Švedska i Finska sa dugom tradicijom neutralnosti, zatražile su prijem u NATO, zabrinuti za sopstvenu bezbjednost. Odlukom ostalih vojno neutralnih članica EU i Švajcarske da se pridruže sankcijama protiv Rusije, sve one su prestale da budu neutralne. S druge strane , tkzv neutralan stav Srbije i Bjelorusije u odnosu na agresiju Rusije na Ukrajinu, u funkciji je podrške Rusiji. Tako da danas sa pravom možemo da kažemo da je Crna Gora imala sreću, što je bivša vlast predvođena DPS-om, uspjela da uvede zemlju u NATO, posebno u kontekstu upozorenja koje NATO šalje Rusiji, da neće dozvoliti destabilizaciju svojih članica”, kazao je Nikolić.

Prema njegovim riječima, Finska se do skoro mogla nazvati zemljom bez spoljnopolitičkih zadataka.

“Uživali su plodove svoje kooperativnosti. Finci su prema svim ispitivanjima najsrećniji narod na svijetu, njihova djeca najbolja su na Pisa testovima, a životni standard se nikad nije dovodio u pitanje. Švedska takođe, dva vijeka neutralnosti, zemlja koja je posljednji put razmišljala o vojnom svrstavanju u vremenu Napoleona. Evropa danas ima geopolitčku ulogu koju nijesu uspjeli da joj nametnu ni Hitler i Napoleon. Ulazak ove dvije skandinavske države u NATO donijeće još jedan prostor konfrontacije sa Rusijom. Neće biti tačke od Baltičkog do Crnog mora koja neće biti vojno suprotstavljena Moskvi”, ukazao je Nikolić.

On je istakao da je najvažnija poruka građanima da NATO upozorava Rusiju da neće dozvoliti destabilizaciju na teritoriji svojih članica.

“Građani Crne Gore danas mogu da računaju da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve članice NATO-a, te da će građani u tom slučaju biti zaštićeni”, naveo je Nikolić.

Poslanica Demokratskog fronta Simonida Kordić nema sumnju da će crnogorski parlament potvrditi protokol o pristupanju Švedske i Finske NATO-u.

“Neka ključna uloga Crne Gore ne postoji”, istakla je Kordić.

Dramatično se, dodaje Kordić, mijenja bezbjednosna arhitektura čitavog svijeta.

“Ali to nije počelo od ove godine, i nije počelo od rata u Ukrajini. Nažalost, scene koje gledamo u Ukrajini uopšte nijesu nove u ovom vijeku. Barem takve scene smo gledali u svojoj domovini devedesetih godina, nije to bilo tako davno. Gledali smo to u Siriji, Avganistanu, Libiji, Jemenu i dalje… Nažalost stanje sukoba je redovno stanje u svijetu danas. Kakav je uticaj vojnih saveza na takvo stanje je tema koja je legitimna i koju treba otvoriti”, kazala je Kordić.

Poslanik Socijalističke narodne partije Dragan Ivanović ističe da je njegova partija bila za to da se ulazak Crne Gore u NATO rješava referendumom.

“Mislili smo da je to najbolje da se tako riješi. Međutim, desilo se kako se desilo i postali smo članica NATO-a i to smo prihvatili. Rat u Ukrajini i to što se tu dešava poremetilo je mnoge stvari u samoj Evropi i samim tim odrazilo se malo kod nas u Crnoj Gori”, naveo je Ivanović-

Zatim je dodao.

“Ja sada posmatram kao građani i čini mi se da svi oni koji u ovom trenutku pokušavaju da pomognu Ukrajini, da joj čine štetu. Slanje naoružanja i na taj način pomagati, da li to u ovom momentu znači spas to je već posebno pitanje o kojem ja ne bih želio da govorim. Pred nama je gotova stvar. Mi u ovom trenutku treba da ratifikujemo ovaj ugovor”, ističe Ivanović.

Poslanica URA-e Božena Jelušić pita zašto dvije ekonomski jake i vojno neutralne zemlje ipak odlučuju da prekinu stratešku prednost.

“Očigledno je, bar po mom osjećanju, Rusija nametnula normalizaciju da jedna zemlja može svim zemljama okolo da diktira kako treba da se ponašaju. Više manje to svaka sila pokušava, ali ovo su eklatantna miješanja. Meni se čini da u tom svjetlu treba gledati na odluku Finske i Švedske”, kazala je Jelušić.

Poslanik Socijaldemokratske partije Adnan Striković  kazao je da će mu biti zanimljivo da vidi kako će pojedini poslanici da se opredijele po ovoj tački dnevnog reda.

“Znate li zbog čega? Ako ne želite da vaša država bude članica NATO-a, zašto to želite nekom drugom? Biće mi zanimljivo ko će dići ruku za ovo.

Žao mu je što određeni politički subjekti danas odluku o pristupanju Crne Gore NATO-u preispituju.

“Jasno je šta se želi postići tim preispitivanjem. Međutim, nije jasno da nekome treba objašnjavati zašto je politika DF-a proruska, da neko ko ne želi da nazove akt agresije pravim imenom, da neko ko se protivi sankcijama Rusiji, da treba nekome objašnjavati da li je politika tog subjekta proruska. Ni njima to ne treba objašnjavati, no se ponose tom činjenicom”, rekao je Striković.

I poslaniku Force Genciju Nimanbeguu je drago čuti kolege, koje su tada bojkotovale parlament, da sada više ne smiju ništa javno reći protiv NATO-a.

S.Đukanović