Rat u Ukrajini – 1.618. dan. Ukrajinska kriza sve više se prenosi sa bojnog polja za pregovarački sto, gdje se istovremeno razgovara o mogućem primirju, bezbjednosnim garancijama i budućnosti Kijeva u Evropskoj uniji. Ipak, uz nastavak ratnih dejstava, i dalje su brojne nepoznanice oko izgleda za mir i političkog rješenja sukoba. Najvažnija dešavanja pratite na CdM-u.
U ruskom napadu na Poltavu povrijeđeno devetoro, među njima četvoro djece
U ruskom napadu na Poltavu u centralnoj Ukrajini povrijeđeno je devet osoba, među kojima četvoro djece, saopštili su ukrajinski zvaničnici.
Sekretarka Gradskog veća Poltave Katerina Jamščikova navela je da je broj povrijeđene djece porastao na četiri, dok je još jedno dijete prebačeno u dječju bolnicu na liječenje.
Prema njenim riječima, u napadu je povrijeđeno i pet odraslih osoba, a svi su hospitalizovani.
Ukrajinske vlasti prethodno su saopštile da su ruske snage granatirale područje jednog preduzeća u Poltavskoj oblasti, pri čemu je pričinjena i materijalna šteta na infrastrukturi.
Novi nestanak struje u nuklearki Zaporožje
U Zaporoškoj nuklearnoj elektrani je došlo do novog nestanka spoljnog napajanja, dvadesetog od početka rata u Ukrajini, saopštilo je ukrajinsko Ministarstvo energetike.
“Zbog vojnih dejstava Ruske Federacije, elektrana je izgubila napajanje sa dalekovoda Ferosplavna-1 (330 kV)”, navodi se u saopštenju.
Nakon incidenta, automatski su se pokrenuli dizel-generatori za hitne slučajeve kako bi obezbedili rezervno napajanje za hlađenje jezgra reaktora i održavanje drugih vitalnih funkcija nuklearne bezbjednosti u objektu, dodaje se u saopštenju.
“Svojim vojnim akcijama u Ukrajini, posebno oko Zaporoške nuklearne elektrane, Rusija stvara prijetnje po globalnu nuklearnu bezbjednost. Jedini način da se izbjegne katastrofa je potpuna demilitarizacija elektrane i njeno stavljanje pod punu kontrolu licenciranog ukrajinskog operatera”, upozorilo je ukrajinsko Ministarstvo.
Fedorov: Rusija gađala Zaporožje navođenim bombama, poginulo pet osoba
Ruske snage su u subotu navođenim avio-bombama napale jugoistočni ukrajinski grad Zaporožje, pri čemu je poginulo pet osoba, a 11 je povrijeđeno, saopštio je na Telegramu regionalni guverner Ivan Fedorov.
Fedorov je naveo da je grad pogođen u devet udara. Dodao je da bi stanovnici mogli biti zarobljeni ispod ruševina oštećenih zgrada.
Zelenski: Vratio sam Poljskoj dobijeno odlikovanje
Poslije odluke poljskog predsjednika Karola Navrockog da oduzme najviše poljsko odlikovanje – Orden bijelog orla – usred tenzija vezanih za istoriju dvije susedne zemlje, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski saopštio je danas da je vratio odlikovanje Poljskoj.
„Bili smo uvjereni da je Orden belog orla 2023. godine dodeljen upravo ukrajinskom narodu i našoj vojsci. Vjerujem da će budućnost potvrditi poštovanje koje Ukrajinci uživaju“, napisao je Zelenski na Telegramu.
Ukrajinski predsjednik je ipak potvrdio da nije zaboravio „podršku i saradnju“ Poljske sa Ukrajinom, posebno u njenom ratu protiv Rusije.
„Ukrajina će ostati otvorena za sve konstruktivne oblike dijaloga sa Poljskom kako bi se izbjeglo svako pogrešno tumačenje složenih i bolnih stranica istorije naših naroda i kako bi se garantovalo poštovanje koje duguje svim nevinim žrtvama 20. vijeka“, dodao je Zelenski.
Moskva: Udar na skladište dronova u Harkovu
Lovac-bombarder Su-34M izveo je vazdušni udar na skladište bespilotnih letjelica ukrajinskih oružanih snaga na sjeverozapadu Harkova, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
“Posada lovca-bombardera Su-34M ruskih vazduhoplovnih snaga izvršila je vazdušni napad na skladište neprijateljskih bespilotnih letjelica i komponenti za njihovu proizvodnju, koje se nalazi na sjeverozapadu Harkova. Vazdušni napad je uništio skladište, što je potvrđeno snimcima nadzora sa bespilotne letjelice”, navodi se u saopštenju, prenosi agencija Tas.
Kako se naglašava u saopštenju, Ukrajina gotovo svakodnevno lansira borbene dronove na civilne mete u ruskim regionima.
“Kao odgovor, ruska vojska koristi vazdušno, morsko i kopneno precizno oružje, kao i bespilotne letjelice, isključivo ciljajući vojnu infrastrukturu i objekte ukrajinske odbrambene industrije”, zaključuje se u saopštenju ruskog Ministarstva odbrane.
Budanov odbio poljsko odlikovanje nakon što je Zelenskom oduzet orden
Šef kabineta predsjednika Ukrajine Kirilo Budanov izjavio je da odbija Zlatni oficirski krst Ordena “Za zasluge pred Poljskom”, koji mu je prošle godine dodelio predsjednik Poljske Karol Navrocki.
Budanov je na Facebooku naveo da je odluku donio nakon što je poljski predsjednik rekao da je oduzeo Orden Bijelog orla ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, prenio je Ukrinform.
Prema njegovim riječima, takav potez predstavlja “neprijateljski čin” prema ukrajinskom narodu i, kako je naveo, može da koristi interesima Rusije.
Budanov je istakao da Ukrajina i Poljska imaju dugu zajedničku istoriju sa herojskim, ali i tragičnim poglavljima, ocijenivši da istorijska pitanja ne bi trebalo koristiti za političke obračune.
Dodao je da Ukrajina zadržava pravo na sopstveno nacionalno sjećanje i dostojanstvo.
Takođe je ocijenio da odluka poljskog predsjednika nema veze sa pravdom, navodeći kao primjer da bivši italijanski premijer Benito Musolini, prema njegovim riječima, i dalje formalno nije lišen istog poljskog odlikovanja.
Budanov je poručio da će Ukrajina nastaviti da razvija partnerstvo sa saveznicima, uključujući Poljsku, ali na osnovama međusobnog poštovanja i ravnopravnosti.
Prethodno je ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha saopštio da vraća Komandorski krst sa zvijezdom Ordena “Za zasluge pred Poljskom”, koji mu je dodijeljen 2022. godine.
Predsjednik Poljske oduzeo najviše državno odlikovanje Zelenskom
Karol Navrocki, predsjednik Poljske rekao je da je odlučio da oduzme ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom najviše poljsko odlikovanje, Orden bijelog orla, nakon što je Zelenski preimenovao vojnu jedinicu po nacionalističkim pobunjenicima koji su masakrirali Poljake u Drugom svjetskom ratu.
Navrocki je, u video izjavi, rekao da je odlučio da Zelenskom oduzme Orden bijelog orla nakon što se on saglasio da jednu od jedinica ukrajinskih Oružanih snaga nazove “Heroji Ukrajinske ustaničke armije (UPA)”, prenosi agencija PAP.
Kako je naglasio, ta odluka nije usmjerena “protiv ukrajinske nacije” i da “ne znači promenu strateškog pravca poljske bezbjednosne politike”.
Navrocki je dodao da se “ništa nije promijenilo”, povodom poljske podrške Ukrajini u borbi protiv Rusije. Ukrajinska ustanička armija bila je nacionalistička formacija koja je pokrenula gerilski rat protiv nacističke Njemačke, Sovjetskog Saveza, kao i poljskih komunista i izvršila je masakre nad Poljacima u Voliniji i Istočnoj Galiciji, što za Poljsku predstavlja genocid.
Tramp: Vjerovatno ne bi bilo rata da Rusija nije izbačena iz G8
Američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da rata u Ukrajini vjerovatno ne bi bilo da Zapad nije izbacio Rusiju iz Grupe osam (G8).
Tramp je u intervjuu za portal Aksios rekao da bivši predsjednik SAD Barak Obama, kao i još jedna ili dvije zemlje, nisu željeli ruskog predsjednika Vladimira Putina u toj grupi.
“Željeli su da Putin ode. Nekada je bio G8. Bilo bi mnogo bolje da je ostalo tako. Vjerovatno ne biste imali rat Rusije i Ukrajine”, rekao je Tramp.
U napadu na Harkov povrijeđeno pet osoba
Najmanje pet osoba povrijeđeno je u napadu ruskih snaga na Harkov, a moguće je da su još četiri osobe, uključujući i jedno dijete, i dalje pod ruševinama, izjavio je gradonačelnik Harkova Igor Terehov.
“Kao rezultat napada neprijateljskih KAB-ova na Harkov, povrijeđeno je pet ljudi, a još četiri osobe se mogu naći ispod ruševina kuće. Možda se pod ruševinama nalazi i dijete”, napisao je Terehov u objavi na Telegramu, prenosi Ukrinform.
Prema njegovim riječima, neprijateljske avio-bombe KAB su pale na privatno stambeno naselje.
“Dvije osobe su spašene sa drugog sprata zgrade. Jedna osoba nalazi se u teškom stanju. Nažalost, tokom operacija potrage i spasavanja, tijelo preminule osobe je pronađeno ispod ruševina uništene zgrade”, rekao je gradonačelnik Harkova.
Moguć dvofazni prekid vatre
Prema pisanju Ekonomista, Ukrajina sa Sjedinjenim Američkim Državama i – nezvanično – Rusijom razgovara o mogućem dvofaznom prekidu vatre duž linije fronta, iako su izgledi za dogovor i dalje neizvjesni.
Za to vrijeme, ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov tvrdi da Moskva smatra da bi SAD mogle ponovo da promijene pristup rješavanju ukrajinske krize, uz napomenu da su kontakti sa Vašingtonom nastavljeni.
Njemački kancelar Fridrih Merc predložio je da Ukrajina, dok je u ratu, dobije status pridružene članice Evropske unije, kao prelaznu fazu ka punopravnom članstvu, čemu se Kijev protivi i traži ubrzani prijem.
Ujedno, Mađarska je saopštila da je na samitu EU, iz završne deklaracije, uklonjena formulacija o ubrzanom prijemu Ukrajine u Uniju, uz stav da za Kijev treba da važe isti kriterijumi kao i za ostale kandidate.
Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je nakon razgovora sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom dobio pozitivne signale o mogućnosti da Kijev dobije licencu za proizvodnju raketa dugog dometa.
