Erdogan: Namjeravamo da povećamo trgovinsku razmjenu sa Rusijom; Blumberg: Bajden nastoji da ojača Ukrajinu prije povratka Trampa u Bijelu kuću

Rat u Ukrajini – 1.005. dan. Ruska protivvazdušna odbrana uništila je tokom noći 34 ukrajinske bespilotne letjelice. Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da je 27 uništeno iznad Kurske oblasti, dok su ostali uništeni iznad Lipečke, Belgorodske i Orljske. Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin postavio zadatak da izbaci ukrajinske snage iz Kurske oblasti do 20. januara. Dešavanja pratite na CdM-u.

Erdogan: Namjeravamo da povećamo trgovinsku razmjenu sa Rusijom

Turski predsjednik Redžep Tajip Erdogan rekao je da je tokom telefonskog razgovora sa ruskim kolegom Vladimirom Putinom dogovoreno da te dvije države namjeravaju da povećaju saradnju u mnogim oblastima, kao i trgovinsku razmjenu.

Kako je saopšteno iz Direkcije za komunikacije turskog predsjednika, dvojica čelnika razgovarali su o bilateralnim odnosima, kao i regionalnim i globalnim pitanjima, prenijela je Anadolija.

Turski predsjednik je kazao da Ankara nastavlja s naporima da se okončaju tenzije u regionu i da će i dalje nastaviti da doprinosi mirovnim procesima.

Kuleba: Rat se neće brzo završiti – ključ mira nalazi se u Moskvi, a ne u Kijevu

Bivši šef ukrajinske diplomatije Dmitro Kuleba izjavio je da ne očekuje da će se rat između Ukrajine i Rusije brzo završiti kada novoizabrani američki predsjednik Donald Tramp preuzme vlast.

“Želio bih da sve podsjetim da se ključ mira nalazi u Moskvi, a ne u Kijevu”, rekao je Kuleba za Si-En-En.

Tramp je u svojoj predsjedničkoj kampanji posebno isticao da će on biti u stanju da okonča rat prvog dana po dolasku na vlast, ako ne i ranije, ali nije precizirao kako će to uraditi, navodi Politiko.

Kuleba, koji je bio ministar spoljnih poslova predsjednika Volodimira Zelenskog od marta 2020. do septembra ove godine, rekao je da je brzi kraj konflikta malo vjerovatan.

Kuleba je odgovorio da Kijev “ne gleda kroz ružičaste naočare” na novu Trampovu administraciju. On je kazao da bi zapravo trebalo postaviti obrnuto pitanje, a to je šta bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao da prihvati da bi obezbijedio prekid vatre, prenio je Politiko.

Medvedev: Moguća razmjena nuklearnih informacija sa neprijateljima Zapada

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev saopštio je da bi Kremlj mogao da razmotri razmjenu nuklearnih informacija sa neprijateljima Zapada, kao odgovor na to što SAD razmatraju vraćanje nuklearnog oružja Ukrajini.

“Treba razmisliti kojem američkom neprijatelju bismo potencijalno mogli da prebacimo našu nuklearnu tehnologiju”, naveo je Medvedev na svom Telegram nalogu.

Njujork tajms je ranije ove nedelje objavio da neki američki zvaničnici kažu da bi Džozef Bajden mogao da vrati nuklearno oružje Ukrajini, bez kojeg je ostala nakon raspada SSSR.

Blumberg: Bajden nastoji da ojača Ukrajinu prije povratka Trampa u Bijelu kuću

Odlazeći predsjednik SAD Džozef Bajden nastoji da u posljednjim nedjeljama svoje administracije ojača poziciju Ukrajine u ratu protiv Rusije, prije povratka republikaca Donalda Trampa u Bijelu kuću, ocijenio je Blumberg.

Kako se navodi, Bajdenov motiv za taj potez su prethodne Trampove izjave da će brzo okončati rat Kijeva i Moskve. To će vjerovatno podrazumijevati sporazumno rješenje, zbog čega Bajden želi da Kijevu da pojačanje, navodi Blumberg.

Nedavni Bajdenovi koraci uključuju, prije svega, dozvoljavanje Kijevu da gađa vojne ciljeve dublje u Rusiji koristeći američko oružje, što su Moskva i Trampov tim kritikovali kao eskalaciju.

Ove nedjelje je Bijela kuća takođe odobrila slanje protivpješadijskih mina, oprostila Kijevu dug od skoro pet milijardi dolara i sankcionisala veliku rusku banku koja se bavi transakcijama novca u prodaji prirodnog gasa.

Uprkos Trampovim komentarima o okončanju rata, postoji mogućnost da će novoizabranom predsjedniku ići u korist Bajdenove nedavne akcije, ukoliko pokuša da iskoristi ojačanu Ukrajinu u pregovorima koje bi zatim predstavio kao pobjedu, piše Blumberg.

U Ukrajini 122 borbena okršaja

Od početka dana, na liniji fronta su bila 122 borbena okršaja, pri čemu su ruske snage samo u setoru Kurahovo napale 34 puta. Intenzivne borbe su u toku u šest operativnih zona, podaci su iz Generalštaba Oružanih snaga Ukrajine, prenosi Ukrinform.

Prema podacima Generalštaba, u Černigovskoj i Sumskoj oblasti – Soljanik, Krinivka, Bašivka, Žuravka, Novenke, Aleksandrija, Volfin, Obdi i Timofijevka bile su pod vatrom ruske artiljerije i minobacača.

Ruska vojska zarobila britanskog plaćenika u Kurskoj oblasti

Vojnici Oružanih snaga Rusije zarobili su u Kurskoj oblasti plaćenika iz Velike Britanije po imenu Džejms Skot Ris Anderson, saopštili su u ruskoj vojsci.

Britanac iz Legije stranaca nalazio se na predstraži u sjeverozapadnom dijelu Pljohova i branio ga od ruskih trupa.

Na saslušanju je rekao da je ranije služio u britanskoj vojsci kao vezista, a nakon odlaska iz vojske odlučio je da se pridruži ukrajinskoj vojsci da bi zaradio novac.

Komersant: Aleksandar Darčijev novi ambasador Rusije u SAD

Rusija će uskoro imenovati Aleksandra Darčijeva, direktora sjevernoameričkog odjeljenja ruskog Ministarstva spoljnih poslova, za svog novog ambasadora u Vašingtonu, objavio je list Komersant, pozivajući se na tri neimenovana izvora.

Imenovanje još uvijek nije zvanično potvrđeno, a potparol Kremlja Dmitrij Peskov je prošlog mjeseca rekao da je novi ambasador izabran, ali nije otkrio ime.

Neimenovani izvor je za RIA Novosti, povodom izvještaja Komersanta, rekao da je novi ruski izaslanik u Vašingtonu izabran prije nekog vremena, a da je to o kome se radi ”javna tajna”.

Ukoliko imenovanje bude potvrđeno, Darčijev će se suočiti sa jednim od najtežih diplomatskih izazova, budući da odnosi Rusije i SAD nisu bili ovako zategnuti od Kubanske krize 1962, zbog neslaganja oko rata u Ukrajini i dozvole Bijele kuće Kijevu da koristi oružje SAD u udarima na Rusiju, piše Rojters.

Darčijev će takođe morati da izgradi veze sa administracijom novoizabranog predsjednika Donalda Trampa.

Darčijev, koji je bio ruski ambasador u Otavi od 2014. do 2021. godine, studirao je istoriju na Moskovskom državnom univerzitetu i tečno govori engleski i francuski, a u karijeri se fokusirao na odnose sa SAD i drugim zemljama Sjeverne Amerike.

Đuzepe Konte: Zapadni pokušaji da poraze Rusiju kroz podršku Ukrajini su “ludilo”

Bivši italijanski premijer i lider stranke Pokret pet zvjezdica (M5S) Đuzepe Konte izjavio je da Zapad pokušava da porazi Rusiju podržavajući Ukrajinu, ocijenivši da je takva politika ”ludilo”.

On je uputio poziv zapadnim vladama da pojačaju napore za postizanje primirja u Ukrajini, prenosi Ansa.

”Od početka smo govorili da će nas ova eskalacija dovesti samo na ivicu Trećeg svjetskog rata. Ako je cilj da se Rusiji nanese vojni poraz, moramo jasno reći da je to ludilo”, rekao je on, dodavši da taj stav ne znači da M5S podržava ruskog predsjednika Vladimira Putina. Konte je takođe ocijenio da je Vlada izraelskog premijera Benjamina Netanjahua ”zločinačka”, ali da M5S nije antisemtiski nastrojen.

U regionu Kurska neutralisan 51 neeksplodirani projektil sistema HIMARS

Ruski stručnjaci su neutralisali 51 neeksplodirani projektil raketnog sistema HIMARS i improvizovanu eksplozivnu napravu u Kurskoj oblasti, saopšteno je na Telegram kanalu Ministarstva za vanredne situacije Rusije.

“Pirotehničari ruskog ministarstva za vanredne situacije neutralisali su neeksplodirane projektile u Kurskoj oblasti. Zajednička ekipa stručnjaka MVS Rusije pregledala je teritoriju od oko 5.000 kvadrata”, navedeno je u saopštenju, prenijela je agencija RIA Novosti.

Pojašnjava se da su od avgusta pirotehničari ruskog Ministarstva za vanredne situacije izvršili više od 170 posjeta i neutralisali preko 1.400 eksplozivnih predmeta.

Ukrajinski istražitelji ispituju ostatke ruske balističke rakete “orešnik“

Ukrajinski stručnjaci proučavaju krhkotine balističke rakete, koja je nedavno upotrijebljena u napadu na Dnjepar.

Dva eksperta su procijenila da se radi o balističkom oružju, koje je putovalo balističkom putanjom i nanijelo štetu, ne iznijevši detalje.

”Ovo su preliminarni zaključci i da bismo rekli nešto konkretnije potrebno je vrijeme i pažljivo proučavanje ostataka projektila. Ovo je prvi put da su takvi ostaci takve rakete otkriveni na teritoriji Ukrajine“, rekla su dva istražitelja Službe bezbjednosti Ukrajine.

Rusija je saopštila da je raketu „orešnik“ nemoguće presresti protivvazdušnom odbranom, dok je Ukrajina iznijela podatak da je oružje dostiglo maksimalnu brzinu veću od 13.000 km/čas na putu ka Dnjepru.

Balističke rakete srednjeg dometa imaju domet do 5.500 kilometara.

Rute sjutra u Turskoj sa Erdoganom razgovara o ratu Ukrajine i Rusije

Generalni sekretar NATO-a Mark Rute otputovaće sjutra u Tursku, gdje će sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom razgovarati o rusko-ukrajinskom ratu i mogućoj posredničkoj ulozi Ankare u postizanju primirja.

Očekuje se da lideri razgovaraju i o prisustvu Radničke partije Kurdistana (PKK), koju je Ankara označila kao terorističku, u Siriji, a Rute će posetiti i kompleks državne kompanije Turkish Aerospace Industries, gdje je PKK nedavno izvršila teroristički napad, javlja Haber.

Nakon posjete Turskoj, Rute će preksjutra otputovati u Grčku, gdje će se sastati sa premijerom Kirijakosom Micotakisom.

FT: Rusija regrutuje plaćenike iz Jemena da se bore u Ukrajini

Ruske oružane snage regrutovale su stotine Jemenaca da se bore u Ukrajini, što je dovelo do operacije trgovine ljudima koja naglašava rastuće veze između Moskve i pobunjeničke grupe Huti, navodi Fajnenšel tajms.

Jemenski regruti koji su putovali u Rusiju rekli su za britanski dnevnik da im je obećano visoko plaćeno zaposlenje, pa čak i rusko državljanstvo, ali da su, kada su u tu zemlju stigli uz pomoć kompanije povezane sa Hutima, nasilno uvedeni u rusku vojsku i poslati na prve linije fronta u Ukrajini.

Američki specijalni izaslanik za Jemen Tim Lenderking kazao je da Rusija radi na jačanju veza sa Hutima i da se razgovara o transferu oružja.

“Znamo da u Sani ima ruskog osoblja koje pomaže da se ovaj dijalog produbi. Vrste oružja o kojima se razgovara su veoma alarmantne i omogućile bi Hutima da preciznije gađaju brodove u Crvenom moru, a možda i šire”, rekao je Lenderking.

Huti koje podržava Iran, a koji kontrolišu ogromne djelove Jemena, počeli su da gađaju komercijalne brodove u Crvenom moru iz, kako su naveli, solidarnosti sa Palestincima u ratu u Gazi, izazvanim Hamasovim terorističkim napadom na Izrael 7. oktobra 2023. godine.

Šef Centra za strateške studije u Sani Maged Almadadži, istraživačkog centra fokusiranog na Jemen, rekao je i da se Rusija interesuje “za bilo koju grupu u Crvenom moru ili na Bliskom istoku, koja je neprijateljski nastrojena prema Sjedinjenim Američkim Državama”.

Sani Maged Almadadži je potvrdio da plaćenike organizuju Huti, u okviru napora sa ciljem da se izgrade veze sa Rusijom.

Peskov: Putinov ukaz o ažuriranju nuklearne doktrine je “signal Zapadu”

Rusija neprestano mora da odgovara na eskalaciju sukoba bez presedana, koju izaziva odlazeća američka administracija, a ukaz ruskog predsjednika Vladimira Putina o ažuriranju nuklearne doktrine može se smatrati “signalom Zapadu”, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Peskov u intervjuu novinaru Pavlu Zarubinu rekao da Putin mora da odgovori na neviđenu eskalaciju, koju je izazvala prije svega odlazeća administracija u Vašingtonu, prenijela je agencija RIA Novosti.

Peskov je rekao da u tome nema nikakvih slučajnosti, već da postoji “određeni obrazac”.

Kako je dodao, Putin je dao uputstva da se pripreme izmjene nuklearne doktrine kako bi se ona prilagodila uslovima sadašnje konfrontacije sa Zapadom.

Prema njegovim riječima, Sjedinjene Američke Države preduzimaju sve nepromišljenije korake, povećavajući napetost u vezi sa ukrajinskim sukobom.

Moskva obećala odgovor ako Seul isporuči oružje Kijevu

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije obećalo je odgovor ako Južna Koreja isporuči oružje Ukrajini, izjavio je zamjenik ministra spoljnih poslova Andrej Rudenko, prenosi Izvestija.

Rudenko navodi da bi takav potez narušio odnose Seula i Moskve.

„Seul mora biti svjestan da će moguća upotreba južnokorejskog oružja za ubijanje Rusa naškoditi odnosima naših zemalja. Naravno, mi ćemo odgovoriti na sve načine koje smatramo potrebnim“, rekao je Rudenko za Tas.

Zamjenik ministra je pozvao Seul da pažljivo procijeni situaciju i ne preduzima “nepromišljene” korake. Rudenko se nada da će rukovodstvo Južne Koreje svoje odluke zasnivati na dugoročnim nacionalnim interesima, a ne na kratkoročnim razmatranjima koja mu se prenose spolja.

Rudenko je istakao da Zapad pokušava da uvuče Seul u savez sa Kijevom, da ga naoruža i učini saučesnikom u zločinima ukrajinskog rukovodstva.

Ukrajinski sistem PVO: Oboreno 50 do 73 ruske bespilotne letjelice

Ukrajinska protivvazdušna odbrana oborila je 50 od 73 ruske bespilotne letjelice lansirane tokom noći, saopštila je ukrajinska vojska i navela da je izgubila trag za 19 dronova, a još četiri su i dalje u vazduhu.

Ukrajinska vojska: Uništeno više pod 10 ruskih letjelica u napadu na Kijev

Jedinice protivvazdušne odbrane Ukrajine uništile su više od deset ruskih dronova koji su napali Kijev tokom noći, saopštila je ukrajinska vojska.

Vojna uprava Kijeva je na Telegramu objavila da za sada nema izvještaja o šteti ili povrijeđenima u napadu dronovima, kao i da će dodatne informacije o napadu biti objavljene tokom dana, prenio je Rojters.

“Bespilotne letjelice su letjele iz različitih pravaca prema Kijevu. Uzbuna za vazdušni napad u gradu je trajala više od tri sata”, rekao je načelnik kijevske vojne uprave Sergej Popko.

Iznad četiri ruske oblasti oborena 34 ukrajinska drona

Ruska protivvazdušna odbrana uništila je tokom noći 34 ukrajinske bespilotne letjelice iznad Kurske, Lipečke, Belgorodske i Orljske oblasti, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

U saopštenju se precizira da je najviše dronova – 27 njih – uništeno iznad Kurske oblasti.

Iznad Lipečke oblasti oborene su četiri bespilotne letjelice, iznad Belgorodske oblasti dvije, a iznad Orolske oblasti jedna.

Zelenski: Putin želi da nas izbaci iz Kurske oblasti do 20. januara

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je da je predsjednik Rusije Vladimir Putin postavio zadatak da izbaci ukrajinske snage iz Kurske oblasti do 20. januara.

“Za Putina je najvažnije da nas istisne iz Kurske oblasti. Siguran sam da želi da nas izbaci do 20. januara. Za njega je ključno da pokaže da kontroliše situaciju“, rekao je Zelenski.

Zelenski je dodao da sastanak sa novoizabranim predsjednikom SAD Donaldom Trampom zavisi od mnogo stvari, a posebno od legitimnosti njegovog održavanja.

Takođe, naveo je on, mogući su pripremni sastanci prije Trampove inauguracije.

Kad može rat biti okončan

Poslije više od hiljadu dana rata u Ukrajini o mogućnosti njegovog okončanja naredne godine govori se i u Kijevu i u Moskvi.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski smatra da postoje sve šanse da se rat okonča 2025. godine, navodeći da je za to potrebna volja Rusije, da Amerika ima jaču poziciju i da Globalni jug bude na strani Ukrajine i za okončanje rata.

Zamjenik predsjednika Savjeta bezbjednosti Rusije Dmitrij Medvedev kaže da to može da se desi ako NATO prestane da raspiruje rat.

S jedne na drugu stranu lete rakete dugog dometa, a svijet strahuje od širenja sukoba.

Predsjednica Evropskog parlamenta Roberta Mecola pozvala je Njemačku da brzo počne isporuku krstarećih raketa “taurus” Ukrajini.

Nakon što su ruske snage pojačale talase kontranapada, Ukrajina je izgubila više od 40 odsto teritorije u ruskoj Kurskoj oblasti, koju je zauzela u iznenadnom napadu u avgustu, izjavio je visokopozicionirani izvor iz ukrajinske vojske.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin potpisao je zakon o otpisu duga do deset miliona rubalja, ili oko 92.000 eura, u kreditima za učesnike rata u Ukrajini.

Američki ministar odbrane očekuje uskoro 10 hiljada sjevernokorejskih vojnika na ruskoj strani fronta.