Milatović dodijelio posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde Amfilohiju

Predsjednik države Jakov Milatović dodijelio je danas posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde, najviše državno priznanje koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, mitropolitu crnogorsko- primorskom Amfilohiju za njegov ogroman doprinos u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije.

“Danas se sjećamo čovjeka koji je ostavio dubok, neizbrisiv trag u istoriji naše zemlje. Čovjeka čiji glas, snaga i mudrost i danas odjekuju među nama – mitropolita crnogorsko- primorskog Amfilohija. Dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, Crna Gora odaje priznanje njegovom ogromnom doprinosu u jačanju međunarodnog ugleda države, kao i u očuvanju duhovne tradicije, izgradnji društvenog mira i oblikovanju jednog od najvažnijih poglavlja naše savremene istorije. Rođen u Morači, obrazovan u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini, mitropolit Amfilohije je bio više od crkvenog velikodostojnika”, poručio je predsjednik Milatović.

On je kazao da je mitropolit Amfilohije bio most između duhovnosti i znanja, između Istoka i Zapada.

“Svojim obrazovanjem, autoritetom i dijalogom sa predstavnicima drugih crkava i religija, dao je doprinos međunarodnom ugledu Crne Gore i pokazao da se snaga jedne male zemlje mjeri veličinom njenih velikih ljudi. Kao predsjednik Crne Gore, u susretima sa brojnim vjerskim velikodostojnicima u Crnoj Gori i širom svijeta, sa ponosom sam slušao kako sa posebnim poštovanjem i uvažavanjem govore o mitropolitu Amfilohiju”, kazao je predsjednik Milatović.

Dodao je da je mitropolit bio duhovni kolos čija je riječ bila čvrsta i stamena, “baš kao ovaj naš crnogorski krš iz kojeg je ponikao i kojeg je najviše volio”.

“U složenim istorijskim trenucima za Crnu Goru kada su emocije bile snažne, a podjele duboke, njegov poziv na mir i dostojanstvo bio je glas razuma koji je doprinio da Crna Gora sačuva dostojanstvo i zajedničku vjeru u bolju budućnost. Tokom izazovnih društvenih procesa, poput referenduma 2006. godine, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju mira i stabilnosti, pozivajući uvijek na sabornost, razum i međusobno poštovanje. Upravo su to vrijednosti na kojima danas gradimo bolju Crnu Goru”, rekao je predsjednik Milatović.

Istakao je da je, u posljednjim godinama svog života, mitropolit Amfilohije stao na čelo naroda, rame uz rame sa sadašnjim mitropolitom Joanikijem.

“Bio je to simbol duhovnog otpora i moralne dosljednosti. Tokom litija 2019. i 2020. godine, predvodili su narod u borbi za slobodu, jednakost i pravdu, za vrijednosti koje su nam bile oduzete. Sa njim na čelu, ulicama Crne Gore koračale su tih dana i mjeseci rijeke crnogorskih građana vjerujući u bolje sjutra. Zahvaljujući njegovom vođstvu, litije su postale simbol mirnog građanskog otpora i izraz potrebe ljudi da se njihovo dostojanstvo čuje i poštuje. To je bio trenutak kada se pokazalo da Crna Gora može mijenjati sebe bez nasilja, bez podjela, u duhu demokratske svijesti i odgovornosti. I upravo ta snaga naroda, vođena vjerom, razumom i dostojanstvom, otvorila je novo poglavlje crnogorske istorije.

Bez te promjene, bez tog mirnog, dostojanstvenog i demokratskog pokreta, Crna Gora danas ne bi sa optimizmom gledala na svoju evropsku budućnost. A ta perspektiva ne podrazumijeva samo dobre zakone, efikasne institucije, već i slobodu, dostojanstvo čovjeka i sposobnost društva da se mijenja bez nasilja. Mitropolit Amfilohije je svojim djelom pokazao da su te vrijednosti utkane u samo biće naše Crne Gore. Zato danas, u ime države Crne Gore, sa dubokim poštovanjem i zahvalnošću, dodjeljujem posthumno Orden Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju za: doprinos očuvanju duhovne i kulturne tradicije Crne Gore, zalaganje za mir i sabornost u presudnim istorijskim trenucima, doprinos demokratskim promjenama bez kojih Crna Gora ne bi mogla postati dio evropske porodice naroda, i za kontinuirani, cjeloživotni angažman na jačanju međunarodnog ugleda Crne Gore.

Mitropolita Amfilohija više nema među nama, ali njegova poruka i njegovo djelo ostaju da nas podsjećaju: da se Crna Gora brani istinom, vjerom i razumom, da se mijenja dijalogom a ne sukobom i da snaga jednog naroda nije u podjelama, već u jedinstvu. I završiću ovaj govor sa stihovima našeg slavnog i velikog Njegoša koji nose vanvremensku poruku, a koji savršeno pristaju uz životno djelo mitropolita Amfilohija: “Blago onom ko dovijeka živi, imao se rašta i roditi!”, zaključio je predsjednik Milatović u obraćanju prisutnima.

Svečanosti je u ime porodice Radović prisustvovao brat mitropolita Amfilohija Pavić Radović. Orden je, po želji i uz saglasnost porodice, uručen mitropolitu crnogorsko-primorskom Joanikiju, koji je zahvalio Predsjedniku na dodjeli Ordena i tome što je “sagledao i uvažio velike zasluge našeg blaženopočivšeg mitropolita Amfilohija”.

“On je kao čovjek velikog obrazovanja, velike harizme i velikog ugleda, bio rado viđen i priman u glavnim centrima svih pravoslavnih zemalja a i mnogo šire. Nije slučajno što se blaženopočivšem mitropolitu Amfilohiju dodjeljuje Orden Velike crnogorske zvijezde. To nas podsjeća na Njegoševu luču, na Njegoševu zvijezdu, na onu svjetlost Božiju koju je Njegoš opjevao, vječnu i neprolaznu, a koju je mitropolit Amfilohije nosio u svojoj duši i tom svjetlošću obasjao i svoj narod, i svoju otadžbinu, a ta svjetlost će zasijati i izvan prostora Crne Gore”, poručio je Joanikije.

Obrazloženje posthumne dodjele Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju

Mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije ostavio je dubok trag u duhovnom i društvenom životu savremene Crne Gore. Njegovo djelovanje tokom tri decenije na čelu Mitropolije crnogorsko-primorske obilježeno je obnovom crkvenog nasljeđa, povratkom duhovnosti u javni prostor, ali i posebnim doprinosom društvenoj stabilnosti, naročito u trenucima istorijskih prekretnica.
Rođen 1938. godine u Barama Radovića u Donjoj Morači, nakon bogoslovskih, teoloških i filoloških studija u Beogradu, Bernu, Rimu, Parizu i Atini postao je jedan od najobrazovanijih episkopa pravoslavnog svijeta. Govorio je grčki, ruski, italijanski, njemački i francuski jezik, a u naučnom radu koristio je i starogrčki, latinski i crkvenoslovenski jezik.

Na čelo Mitropolije crnogorsko-primorske došao je uoči Božića 1991. godine. Tokom njegove službe, obnovljene su i izgrađene brojne crkve i manastiri i sagrađeni velelepni saborni hramovi u Podgorici i Baru. Kao mitropolit crnogorsko-primorski, pozicionirao je Crnu Goru kao destinaciju u koju su rado dolazili najviši predstavnici vaseljenske Pravoslavne Crkve. Među njima su bili
patrijarsi Carigrada, Aleksandrije, Antiohije, Jerusalima i Moskve, kao i drugi patrijarsi i najviši predstavnici pomjesnih pravoslavnih crkava. Većina njih je prvi put u istoriji posjetila Crnu Goru upravo tokom njegovog upravljanja Mitropolijom crnogorskoprimorskom. Zahvaljujući njegovom ugledu u drugim pravoslavnim crkvama, veliki broj građana iz drugih zemalja upoznao se sa crnogorskim duhovnim nasljeđem, a zatim i posjetio Crnu Goru.

Učestvovao je na brojnim međunarodnim forumima koji su se bavili međusobnim odnosima između pravoslavnih crkava, kao i onima na kojima je afirmisana međuvjerska saradnja. Na najvišem nivou, bio je primljen i učestvovao je u diskusijama sa svim poglavarima Rimokatoličke crkve u posljednjih skoro pola vijeka.

Posebno je važno naglasiti brigu mitropolita Amfilohija za potomke crnogorskih iseljenika u Južnoj Americi, prije svega u Argentini. Njegovim zalaganjem i na njegov prijedlog po prvi put u istoriji je 2011. godine osnovana Eparhija za Južnu i Centralnu Ameriku, sa sjedištem u Buenos Ajresu. Mitropolit je više puta odlazio u Južnu Ameriku, okupljajući, prije svega, crnogorske iseljenike, ali i sve ostale koji su dolazili sa ovih prostora, obnavljajući u njima sjećanje na sopstveno duhovno nasljeđe. Mnogi od njih su, ohrabreni njegovom misijom, po prvi put posjetili Crnu Goru.

Takođe, mitropolit Amfilohije je pomogao brojnim mladim ljudima da nastave školovanje u inostranstvu. Najveći broj njih studirao je na teološkim fakultetima u Grčkoj, Rusiji, Jermeniji, Poljskoj, Francuskoj, Italiji, Njemačkoj, SAD-u i drugim mjestima, no mitropolit je redovno pomagao i one koji su studirali druge nauke u zemlji i inostranstvu.

U ključnom istorijskom trenutku, tokom referenduma o nezavisnosti Crne Gore 2006. godine, pokazao je izuzetnu odgovornost. Njegovi javni nastupi, pozivi na razum i bratsku sabornost doprinijeli su da Crna Gora prođe kroz referendumski proces bez unutrašnjih sukoba. Na taj način, dao je nemjerljiv doprinos očuvanju društvenog mira i stabilnosti koju danas imamo.
Pored toga, održavao je bliske i prijateljske odnose sa predstavnicima Rimokatoličke crkve, Islamske i Jevrejske zajednice u našoj zemlji.

Njegov pristup, u kojem je nerijetko naglašavao važnost zajedničkog života ljudi različitih vjera, doprinio je očuvanju duha tolerancije i međuvjerskog povjerenja koji predstavljaju temelj crnogorskog društva.

U posljednjim godinama života, postao je simbol duhovnog otpora, što se posebno istaklo tokom 2019. i 2020. godine, kada je imao ključnu ulogu u organizovanju i vođenju litija koje su poprimile šire društveno značenje i postale izraz građanskog protesta. Mitropolit Amfilohije insistirao je na mirnom i dostojanstvenom karakteru protesta, omogućivši da se ova masovna okupljanja odvijaju bez i najmanjeg incidenta. Kontinuitet i masovnost litija bili su ključni faktori koji su uticali na demokratske promjene u Crnoj Gori 2020. godine.

Posthumnom dodjelom Ordena Crnogorske velike zvijezde mitropolitu Amfilohiju, najvišeg državnog priznanja koje Crna Gora može dodijeliti svom državljaninu, za doprinos međunarodnom ugledu i položaju Crne Gore, odaje se priznanje jednoj važnoj istorijskoj ličnosti koja je imala značajnu ulogu i u očuvanju duhovne tradicije i društvenog mira u najosjetljivijim periodima naše savremene istorije.