Tekst i fotografije: Rale Radonjić
Od kad zna za sebe, Filip je bio okružen automobilima koji na haubi nose trokrake zvijezde. Udobnost, sigurnost, luksuz, kvalitet – sve su to sinonimi za brend automobila iz Štutgarta koji su uvijek nekako bivali u neposrednoj blizini njegove porodice.

Danas je Filip vlasnik dva Mercedesova modela, osnivač je i predsjednik Mercedes kluba Montenegro, aktivan koliko to obaveze dozvoljavaju da promoviše brend koji je za njega više od statusnog simbola – to je način života.

Model W124, popularna sto-dvadeset-četvorka je njegov dugogodišnji saputnik i 15 godina, koliko se druže, obilježili su samo lijepi trenuci.
U trenutku smjene generacija, prvi vlasnik sa punih 90 godina predao je ključeve 70 godina mlađem – drugom, koji je gledajući sa kakvom se emocijom čiča oprašta od tog njihovog zajedničkog predmeta obožavanja, shvatio da put od nekoliko hiljada kilometara zbog tog konkretnog modela nije bila greška.

Ispostaviće se i kasnije, kako je vrijeme proticalo, da je napravio pravi potez, jer je sa 16 godina i 128000km na satu W124 tek počeo da se proteže, u vrhuncu snage i kondicije, pravi životni saputnik za par godina starijeg vlasnika.

Opremljen OM605 motorom sa 2.497cc3 i 83 kw, uparen sa petostepenim “dog leg” mjenjačem, spreman je savladati bilo koji put, ako nema potrebe za žurbom, jer je nedostatak turbine žurbu činio subjektivnim osjećajem.
Proizvedena 1994. godine bila je prvi Mercedesov model sa novom oznakom E klase.

Kako je auto bio izuzetno očuvan za restauracijom nije bilo potrebe, osim sitnih kozmetičkih zahvata i modifikacija, potpuno je originalan, te se održavanje vremenom svodilo na redovne servise i zamjenu potrošnog materijala. Dodatna zaštita od rđe napravljena je prije 6 godina.

Bez klima-uređaja i električnih podizača, može se reći da je siromašan opremom i za vrijeme iz kojeg potiče, međutim, kako je dolazio iz sredine koja ljeti nije imala previsoke temperature, taj se trošak tada nije činio potrebnim kao što je danas.

U ovoj kombinaciji boja enterijera koja je kod W124 prilično rijetka pravi potez bile su presvlake od jambolije koje naglašavaju osjećaj nostalgije za vremenima kad je kvalitet bio prvi kriterijum u proizvodnji. Originalna muzika sa kasetofonom ne služi samo za ukras, kad smo već kod nostalgije. Prepoznatljivi topli zvuk sa kasete šuštanjem u toku reprodukcije samo lakše vraća u prošlost.

Planirani put do Transfagarasana u Rumuniji pružiće mu priliku da se poveže sa zaljubljenicima u srebrne strijele iz regiona i provede vrijeme okružen ljudima koje veže ista strast, na najvećem skupu 124-orki na Balkanu.
P.S.
Oldtajmeri i automobili uopšte pružaju priliku da se zbližimo, da dijelimo radost vožnje i druženja. Naš prijatelj Dušan Janjušević koji je preminuo u 47. godini bio je osoba koju nisi morao dugo poznavati da bi te osvojila svojom toplotom i pristupom.
Oldtajmer zajednica u Crnoj Gori u nedjelju ujutru ostala je bez velikog čovjeka, organizatora i pokretača oldtajmer kluba Pljevlja. Nedostajaće nam.




Ljepsi bi bio fabricki bez ovog krsta
To mu je stara verzija autopilota…
Ne razumijš, to je umjesto CD-a, protiv radara.
Samo da mu retrovizor ne otpane od ovolikog krsa