Neki savjeti za čuvanje automobila

Tekst i fotografije: Rale Radonjić

Ovo može biti korisno štivo za početnike u svijetu automobila, bili oni muškog ili ženskog roda, mlađi ili stariji, spretniji ili ne baš. Nisu poređani po težini, abecedi, hronološki ili bilo kako drugačije, tu su za zlu-ne-trebalo i kategorisani su po sklopovima.

Savjeti se uglavnom odnose na čuvanje polovnih automobila o kojima prethodno znate vrlo malo ili skoro ništa, dok je za nove najbolje kontaktirati ovlašćeni servis za sva pitanja.

Čuvanje motora:
Motor se čuva redovnim servisima!

Uvijek za zamjenu ulja izaberite što bolje ulje, ukoliko vam majstor ponudi više opcija, naravno u skladu sa budžetom. Ukoliko ste auto skoro kupili, ono što je potrebno na početku uraditi su tzv. mali i veliki servis, osim ako prethodni vlasnik nije uredno evidentirao da je redovnim održavanjima te radove uvrstio i da za njima nema potrebe skorije.

Preporuka je mali servis (ulje i filtere) raditi na svakih 10-15000km odnosno godinu dana, u zavisnosti od toga što prije nastupi. Veliki servis se kod motora gdje se ventili pokreću kaišem a ne lancem (raspitajte se o tome kod prodavca) na polovnim automobilima radi na oko 60.000km ili 5 godina, takođe u zavisnosti od toga što prije nastupi. Ovo važi za servise koji se rade sa djelovima koji se kupuju u prodavnicama auto-djelova, ne u ovlašćenim servisima proizvođača.

Prije savjeta za čuvanje prije, tokom i nakon vožnje, još jedna stvar. S vremena na vrijeme i naročito prije kretanja na put, potrebno je prekontrolisati ulje, tečnosti, pritisak u gumama. Bocu ulja, obične ili destilovane vode i tečnosti za stakla bi trebalo da imate u vozilu pored obaveznog kompleta jer nikad ne znate može li vam trebati.

Kvarovi se dešavaju i na novim autima, ali su pokrivena garancijom, a često i garancijom mobilnosti, pa njihovi vlasnici manje brinu, a opet bi trebalo da imaju nešto od navedenog kod sebe. Situacije u kojima vam ovo može biti od koristi nijesu tako rijetke kao što možda mislite. U vožnji se motor čuva prvenstveno blagim tempom vožnje dok se ne zagrije, kao prvo, a kad postigne radnu temperaturu može se koristiti puni potencijal. Isto tako, nakon vožnje, posebno malo zahtjevnije, gdje je motor možda bio u većim obrtajima, potrebno je pustiti ga da odradi u mjestu makar jedan minut prije gašenja.

Postoje podijeljena mišljenja o tome da li treba sačekati da se motor zgrije pa krenuti ili krenuti polako i pustiti da se zagrijava usput, ali nema dileme o umjerenoj vožnji dok se motor ne zgrije. Neki noviji automobili nemaju kazaljku temperature, ali zato imaju plavu lampicu rashladne tečnosti koja je upaljena dok se motor zgrije, nakon čega se gasi i znači da je motor postigao radnu temperaturu (logično to kraće traje ljeti nego zimi).

Ukoliko je vaš automobil opremljen obrtomjerom na instument tabli, a većina automobila koji se mogu naći kod nas na tržištu jeste, na njenom samom kraju ćete naći crveno polje u kojem vam kazaljka ne bi trebala boraviti. Radi se o broju obrtaja motora i osim na obrtomjeru, možete ih raspoznati i nervoznim i glasnim zvukom iz predjela motora.
Optimalni opseg rada turbo-dizel motora je od 1.500 – 2.500 o/m dok je za benzince to uglavnom od 2.500 – 3.000 pa na više, u zavisnosti od motora. Kod turbo-motora, bitno je izbjegavati i niske obrtaje, time se opterećuje kvačilo, zamajac, ali i djelovi u motoru, posebno ako se iz nižih obrtaja krene većim stepenom prenosa dodavati gas (npr uz brdo).

Danas, kad se za sve može naći tutorijal na Youtube-u, greota je ne pogledati malo savjeta o vožnji ukoliko ste vozačku dozvolu uzeli “juče” i edukovati se. Naravno, ako vozite automatik, on će obavljati većinu posla, naravno ako je uredno servisiran i ispravan.

Izbjegavajte kraće relacije sa paljenjem i gašenjem, posebno zimi, jer je tada motorno ulje najgušće i treba mu vremena da se proširi po cijelom motoru radi podmazivanja, te se tako najviše i troši.

Ovime se prva priča o održavanju motora automobila završava, novi tekst pokriće neki drugi sklop.