Društvo

Aleksić: Možemo po kvalitetu parirati i većim fakultetima

Građevinski fakultet Univerziteta Crne Gore, kad je u pitanju kvalitet nastave, može da parira većim fakultetima, ocijenio je dekan te univerzitetske jedinice, Srđa Aleksić, i poručio budućim studentima da je za uspjeh neophodan ozbiljan rad i studiozan pristup.

On je saopštio da je ove godine interesovanje za Građevinski fakultet bilo manje u odnosu na prethodne četiri godine, ali da je popunjen predviđen broj studenata.

„Tražili smo 120 studenata, u skladu sa propisima i drugim mogućnostima fakulteta. Nakon prvog upisnog roka je ostalo upražnjenih 25 mjesta, u drugom upisnom roku su popunjena 23 mjesta, dakle preostala su dva mjesta koja će biti dostupna u trećem upisnom roku, ukoliko ga bude“, rekao je Aleksić agenciji MINA.

Kako je pojasnio, ovo je prva godina u poslednje četiri godine da u prvom upisnom roku nijesu imali pun broj prijavljenih studenata, jer je obično bio trend da imaju 30 ili 40 odsto više prijavljenih nego što je traženo i da se ispod crte za budžet nalaze i odlični đaci. „Ove godine su svi na budžetu“.

Kad su u pitanju tehnički uslovi u kojima funkcioniše Građevinski fakultet, Aleksić je ocijenio da uvijek može bolje.

„Tu smo gdje jesmo, s obzirom na uslove u kojima funkcionišemo, u državnim okvirima, može se reći da uspješno obrazujemo mlade inženjere. Uvijek nedostaje finansijskih sredstava da bi se revitalizovale zgrade i poboljšali uslovi studiranja. Nedostaje nam tehnička podrška novije generacije, to ne bi trebalo da bude problem, ali je tako kako je“, rekao je on.

On je dodao da se bore onako kako mogu. „Kad je nešto hitno i neophodno, ne ustručavamo se da zamolimo za donaciju“.

Aleksić je rekao da, što se tiče kvaliteta nastave, stoji iza toga da Građevinski fakultet ravnopravno može da parira velikim građevinskim fakultetima.

On je naveo da je ovaj fakultet mlad, oformljen 80-ih godina, i da su te prve generacije studenata podignute na beogradskoj školi, koja je u to vrijeme bila prepoznata po kvalitetnom kadru i u svjetskom građevinarstvu.

„Generalno, naš kadar su đaci te škole. U jednom trenutku smo oformili kvalitetnu kritičnu masu, tako da smo danas, kad govorimo o građevinarstvu, uglavnom nezavisni od gostujućih profesora, osim na par programa gdje smo „tanki“ sa kadrom, ali ćemo i to u dogledno vrijeme, u skladu sa tehničkim uslovima, širiti u pravom smjeru“, rekao je Aleksić.

On smatra da zamjerke studenata na rad Građevinskog fakulteta mogu da budu isključivo u tehničkoj opremljenosti, da traže modernije uslove studiranja, za šta je neophodan novac, kog, dodao je, nažalost, nema u dovoljnoj mjeri.

„Obrazovanje koje im se nudi, tvrdim, diše kvalitetom i jasnom vezom između struke i nauke, što ih kvalitetno priprema za tržište građevinarstva“, istakao je Aleksić.

On je poručio budućim studentima da što prije postanu svjesni sebe i bitnosti svog rada i da postanu svjesni da oni već rade. „Jer, ako sada ne budu radili onako kako treba, ni kasnije neće moći da zarađuju od toga onako kako su mislili. Ogroman rad, strpljenje i akademska ozbiljnost, odvešće ih tamo gdje hoće, u polje eksperata“.

„Naravno, neće svi biti eksperti, tako je u životu, neko je bolji, neko lošiji, neko izvanredan, kao i u svim ostalim branšama. Nema uspjeha bez ozbiljnog rada i studioznog i kontinuiranog pristupa fakultetu, ne kao nečemu što se mora, već kao nečemu čime će da se bave u životu na kvalitetan način“, rekao je Aleksić.

On je saopštio da se, prema reformi visokog obrazovanja, menadžment u građevinarstvu, koji je bio primijenjeni studijski program, ukida, i da ga nema više na osnovnim studijama.

„Ove godine nijesmo upisivali studente na primijenjene studije Menadžmenta u građevinarstvu. Menadžment u građevinarstvu je ugašen na nivou osnovnih studija, ali je predviđen kao master studijski program na višem nivou studija i prohodan je, što će biti interesantno, za svršene studente osnovnih studija svih tehničkih fakulteta i Ekonomskog fakulteta“, kazao je Aleksić.

On je ocijenio da je bio izazov napraviti taj program, kako bi sve uključene studente mogli brzo da uvedu da prate materiju. „Napravljena su dva paralelna ulazna modula, jedan za one koji su završili građevinarstvo, a drugi za ostale, gdje dobijaju „brzu građevinsku infuziju“, neophodnu i dovoljnu da u narednim semestrima mogu kvalitetno pratiti i savladavati nastavni proces“.

Kako je rekao, reformom je osavremenjen postojeći program Građevinskog fakulteta i prilagođen svjetskim novim trendovima.

„Građevinarstvo je tradicionalna disciplina, danas se sve radi kao i prije 100 godina, razlika je u intenzivnom praćenju tehnološkog razvoja, novi materijali, alati, računari i slično. Građevinarstvo je tradicionalna oblast i mora biti izučavana u tom smislu, napredak ide kroz tehnološki razvoj“, poručio je Aleksić.

On je kazao da je reformom predviđena praktična nastava, koju je Građevinski fakultet upražnjavao i prije reforme.

„Nije je upražnjavao kroz predmet praktična nastava. Mi smo to radili i nastavićemo, tako što svaki predmetni nastavnik, u svom ciklusu nastave, kad ocijeni da je student spreman izaći na lice mjesta, skupi generaciju, sjedne se u autobus i ide se na živo gradilište, ili na već izvedeni objekat, ako nema gradilišta“, pojasnio je Aleksić.

Prema njegovim riječima, cilj terenske nastave je da student uspostavi kvalitetnu vezu između projektovanja i izvođenja, kao i da sagleda i spozna realnost proračunskih pretpostavki na osnovu kojih će sjutra ulaziti u proces projektovanja i vladati istim.

Aleksić je poručio da je prosperitet i progres u mladosti, a da su visokoškolci u godinama kada fakultet treba da doživljavaju na ozbiljan način.

„Nije poenta protrčati kroz fakultet, otići na praktičnu nastavu a ne znati zašto se ide. Oni moraju uložiti potreban trud da bi sebe doveli u poziciju da budu eksperti, za to treba ogroman rad. Materije ima mnogo i treba joj vremena da „legne“, naravno strpljenja i predanog rada. Samo oni koji studiozno priđu savladavanju programa, mogu imati priliku biti vrsni inženjeri“, rekao je on.

Kako je rekao, kad se u početku počnu preskakati stepenice, one se vrate kad tad.

„To je naročito vidljivo u građevinarstvu. Ako se bavite projektovanjem, greška umije da boli, jer građevinarstvo, pored neophodnog znanja i širine, traži veliku odgovornost koju na leđima mogu da nose samo probrani“, kazao je Aleksić.

Tekst je urađen u okviru projekta pod nazivom Info servis o visokom obrazovanju, koji finansira Komisija za raspodjelu dijela prihoda od igara na sreću.

Send this to a friend