Značaj tradicije izrade drvenih barki je posebna vrijednost i treba da predstavlja nacionalno blago naše države jer je istorija crnogorskog pomorstva sve svoje uspjehe i razvoj napravila upravo zahvaljujući drvenim barkama, jedrenjacima i brodovima, saopštio je predsjednik Opštine Kotor Željko Aprcović tokom kulturno-zabavnog program pod nazivom “Dani jedrenja”, koji se održav na terasi Pomorskog muzeja, u okviru projekta Cattaro Sail u okviru Reload programa.
Aprcović je izrazio zadovoljstvo što smo sa još četiri jedinice lokalne samouprave iz Crne Gore odabrani za implementaciju projekta Reload (Regionalni program lokalne demokratije na zapadnom Balkanu) koji sprovodi Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) u šest zemalja regiona i to: Albaniji, Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori, Kosovu i Srbiji.
“Cilj projekta je bilo jačanje partnerstva između jedinica lokalne samouprave i civilnog društva u regiji Zapadnog Balkana kroz izgradnju i širenje transparentnog pristupa finansiranja nevladinih organizacija (NVO) iz budžeta lokalne samouprave, a u cilju rješavanja potreba u zajednici. Kroz ReLOaD program Opštini Kotor su opredijeljena sredstva u iznosu od 120.000 eura za finansiranje projekata nevladinih organizacija i sa velikim zadovoljstvom mogu reći da su sva sredstva i utrošena. Većina odobrenih i sada već realizovanih projekata je direktno uticala na poboljšanje kvaliteta života lokalnog stanovništva i ukupnog društvenog ambijenta u lokalnoj zajednici”, kazao je predsjednik Aprcović.
On je istakao da je cilj ovog projekta jača sprega između lokalnih saomouprava i civilnog sektora i da na taj način dolazimo do većeg nivoa i kvantuma transparentnosti, te da zato projekti poput ovog moraju da budu podržani.
“Kalafatski zanat koji sprovodi radionica Bokovac je jedinstven na našem primorju i treba ga zaštititi i sačuvati. Ojedrene barke iz klase Arsenalka krase ne samo naše već i inostrane reprezentativne marine”, zakljucio je predsjednik.
Prisutne su pozdravili i direktor Pomorskog muzeja Andro Radulović, kao i direktorica Direktorata za kulturnu baštinu u okviru Ministarstva kulture Dobrila Vlahović, a moderator programa je bio Darko Pekić. Predsjednica NVO “Kalafatska radionica Bokovac” Miroslavka Bokovac se na kraju zahvalila svima koji su podržali ovaj projekat.
Ovim ljudima ljubomora treba da bude pokazatelj uspjeha. Da je ne nema, a posebno u Boki, znaci da nesto ne rade kako treba. Zato samo napred, dajte ovim ljudima vjetar u ledja. A ljubomorom i zaviscu je najbolje sto umijete. U tome nemate konkurenciju. 😉
Sudeci po ovim smajlicima, ove negativne komentare ostavlja sve jedna te ista osoba. Vrlo mastovito. 😂😂
Stradivarijusa za barke ima na Prcanju, trebala bi televizija da posjeti tog mladog inzinjera
Barke se od drveta prave u cijelom svijetu. Ništa posebno.
Ne znam gdje mozete vidjeti ovakve barke. Ako ih zaista negdje ima, to bih volio vidjeti.
Ovi ljudi su umjetnici i to im je u krvi, hvala Bogu sto se neko sjetio da ih zastiti od zaborava.
Valjda bi trebalo da nam je cast sto se ovakve barke proizvode bas u nasoj zemlji.
Cisto prusvajanje Bokeljskog identiteta, pravi ti barke u rozaje. Nezavisna Boka Kotorska
Neko ih je morao zastiti, kad vec niste vi. Ne kazem da nije bilo pokusaja. Ali samo su Bokovci u tome uspjeli.
Cuveni stradivarijusi za barke, zivjase nekad u Pivi….😉😂😂😂😂😂😂😂😂😂🍌🤣🤣🤣🤣🤣🤣
Nedajmo da nam otimaju Bokeljsku tradiciju….čuvajmo naše Bokeljsko….
Neka tamo,barke i leute su pravili u staroj CG ili u brdima, zamisli kolik iq mora imat covjek da ” popije” ovu pricu. 😂😂😂😂😂🤣🤣
A suvi genije mora biti i ovo da izgovori neko 😂😂😂🤣
Jaka im je konkurencija tamo, pa su dosli ovdje da zavode red. Sve nam direktori iz tih krajeva
A najbolje barke su se vazda pravile u Cuce i u Pivu 😉
Tradicija je to, sto ces 😂😂😂😂😂😂😂😂😂🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣🤣😂😂😂😂😂😂😂👍
Још боље у Бањанима гдје нема воде без у чатрњи. Е ко вас незна….
Ljubomora je opasna bolest. Nego nećete da radite pa kad neko uspije onda crknete. Svojstveno za vas iz Boke. Prihvatite stvarnost nečijeg uspjeha a ne da žalite sto vas nigdje nema.
U boku se ne prave cunjevi za jezera, jer bi bilo svaki dan utopljenika, zaboravljate na bure tj,svjerni vjetar kao i jugo, pametnjakovici
Pajserima se prave najbolje.