ASK-u do sada dostavljeno 688 planova integriteta

Agenciji za sprječavanje korupcije ASK je do sada dostavljeno 688 planova integriteta, aktikorupcijskih dokumenata, koji sadrže mjere za sprječavanje koruptivnog i neetičkog ponašanja institucija, a kojima je, kako je saopšteno, obuhvaćeno 696 organa.

Koordinator sektora za prevenciju korupcije u ASK, Mladen Tomović je, na pres konferenciji “Usvajanje i sprovođenje planova integriteta u organima vlasti”, podsjetio da je Agencija zadužena za nadzor i sprovođenje planova integriteta u institucijama.

“Institucije su, svoje planove integriteta, donijele na bazi samoprocjene izloženosti mogućim rizicima za nastanak i razvoj korupcije i drugog neprofesionalnog ponašanja, koje može narušiti njihov integritet”, kazao je Tomović.

On je naveo da ukupan broj institucija, koje su obavezne donijeti Plan integriteta, iznosi 710, a AKS-u je do sada dostavljeno 688 planova integriteta, kojima je, kako je kazao, obuhvaćeno 696 organa.

“U 693 institucije imenovani su menadžeri integriteta, koji su odgovorni za izradu i sprovođenje Plana. Organi vlasti su bili obavezni da svake godine ASK-u dostavljaju izvještaje o sprovođenju Plana integriteta”, rekao je Tomović.

Agenciji je, kako je kazao, dostavljeno 674 izvještaja o sprovođenju Plana integriteta za prethodnu godinu.

“Organi vlasti ove godine revidiraju svoje planove, koji su usvojeni 2016. godine, a usvajaju revidirani Plan za naredni dvogodišnji period. U tom cilju je ASK izradila poseban Upitnik, za procjenu efektivnosti Plana, koji je dostavila svim organima vlasti”, kazao je Tomović.

Prema njegovim riječima, novina je i to da će organi vlasti ove godine podnijeti planove integriteta ASK-u putem IT aplikacije.

“Korisnici aplikacije su menadžeri integriteta, a aplikacija će pružiti mogućnost elektronskog unošenja planova integriteta i ažuriranja podataka, kao i praćenje usvojenih planova i svih podataka o prepoznatim rizicima”, pojasnio je Tomović.

On je kazao da su organi vlasti ocijenili da je realizovano ukupno 63 odsto predloženih mjera za smanjenje rizika.

“Djelimično je realizovano 16 odsto mjera za smanjenje rizika, dok 12 odsto mjera nije realizovano u prvoj godini”, naveo je Tomović.

U prethodnom periodu je, kako je kazao, došlo do smanjenja 41 odsto rizičnih radnih procesa, za njih 43 odsto je ocijenjeno da su ostali na istom nivou, dok je, kako je kazao, za 11 odsto rizika procijenjeno da su se povećali.

“Najveći stepen realizacije mjera postignut je u pravosudnim institucijama i institucijama prosvjete. Realizovano je oko 75 odsto planiranih mjera u oblasti prosvjete, 72 odsto u oblasti pravosuđa, a najmanji procenat realizovanih mjera je ostvaren u oblasti kulture”, ocijenio je Tomović.

Najveći stepen mjera je, kako je istakao, realizovan u oblasti planiranja i upravljanja finansijama, koji iznosi 76 odsto.

“Najveći broj rizika, 17 odsto, odnosi se na  sukob interesa, zatim nedozvoljeno lobiranje i druge vidove nejavnog uticaja 16 odsto, dok se 15 odsto rizika odnosi na prekoračenje i zloupotrebu službenog položaja. Oko 50 odsto svih rizika se odnose na ove tri oblasti”, istakao je Tomović.

Najviše rizika, kako je ocijenio, sadrže planovi integriteta u oblasti zdravstva, a odnose se na neprijavljivanje korupcije, ugrožavanje zaštite podataka i narušavanje integriteta institucije, kao i primanje nedozvoljenih poklona i koristi.

“Zdravstvene institucije su realizovale čak 63 odsto planiranih mjera u cilju smanjenja navedenih rizika, a naročito one koje se odnose na prava pacijenata i upravljanje finansijama. Za 30 odsto je procijenjeno da su se smanjili, u odnosu na prvobitnu procjenu”, pojasnio je Tomović.

Prema njegovim riječima, veliki broj rizika je prepoznat u jedinicama lokalne samouprave, kao i u sistemu pravosuđa.

“Međutim, sistem pravosuđa karakteriše i veliki stepen relizacije mjera za savladavanje navedenih rizika, oko 72 odsto mjera ocijenjeno je kao realizovano, prema navodima iz  izvještaja”, kazao je Tomović.

Agencija je, kako je rekao, u prvoj polovini godine dala preporuke za unapređenje ukupno 359 planova integriteta, dok su u prošloj godini date preporuke za njih 107.

“Preporuke su se odnosile na trasparentnost, edukaciju, donošenje internih procedura, kontrolu i nadzor, kao i poštovanje antikorupcijskih propisa. Organima je poručeno da uspostave sistem strateškog planiranja, analiziraju ključne procese u instituciji, obezbjede efikasno čuvanje podataka i objavljuju dokumenta na veb stranici”, poručio je Tomović.

On je kazao da je Agencija podnosila i zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka nadležnih sudova, protiv organa koji nisu donijeli Plan integriteta ili nisu dostavili Agenciji izvještaj o njegovom sprovođenju.

“Od početka 2016. godine, izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 18,7 hiljada eura, zbog nepoštovanja ove obaveze”, pojasnio je Tomović.