Bratić: Cifra je bombastična, ne zna se kako su došli do nje

Ukoliko bivša ministarka Vesna Bratić ne bude dobrovoljno isplaćivala odštetu koju je nanijela budžetu države zbog toga što je nezakonito smijenila direktore škola, iznosi od nje će se naplaćivati preko javnih izvršitelja, kazala je Pobjedi zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore Bojana Ćirović.

Vesna Bratić je Pobjedi rekla da je najveći problem taj što ona kao ministarka nikada nije bila svjedok u postupku.

“Moji saradnici i ja bi smo objasnili na koji način su rješenja donešena i tako bi postojala velika vjerovatnoća da se ti sporovi ne izgube”, kazala je Bratić.

S druge strane, zaštitnica je najavila da će ta institucija nakon Nove godine da podnese prvu tužbu protiv Bratić, a u sklopu koje će da traže da isplati iznos za izgubljene sporove u posljednjih pola godine.

Ćirović kaže da će institucija zaštitnika od Bratić prvo presudom morati da izdejstvuje da plati iznose, pa onda se ta presuda, ukoliko ne bude dobrovoljno isplaćeno, izvršava prinudno preko izvršitelja.

Još nije izvjesno o kom iznosi je riječ, jer čekaju da dobiju taj podatak. Nakon toga će ponovo da podnose tužbe, kako budu pristizale pravosudne presude direktora. Neće ih podnositi pojedinačno za svaku isplatu, već će uslijediti nakon određenih iznosa kroz pravosudne odluke.

Nedavno je na sjednici Vlade saopšteno da će ti iznosi dostići oko 300.000 eura. Oko 150 direktora je podnijelo tužbu protiv države. Donešeno je više od 60 prvostepenih presuda u korist direktora i deset je pravosnažnih. Procjenjuje se da ukupno ti troškovi postupaka iznose oko 50.000, te da bi dodatno imali eventualni trošak izvršenja pravosnažnih presuda na oko 25.000. Trenutno se vodi 140 sudskih postupaka.

Prejudiciranje i licitiranje

Nekadašnja ministarka Vesna Bratić je Pobjedi smatra da je cifra od 300.000 eura prejudicirana i da nije jasno na koji način se došlo do nje, s obzirom na to da postoji tek desetak pravosnažnih presuda.

Ona je naglasila da svi postupci mogu da ponovo budu otvoreni kada se krene sa tom najavljenom tužbom.

“Ciframa se prilično licitira. Ja sam svjesna da je veća cifra, u suštini, samo nešto što daje bombastičniji naslov. Ali, pitanje je kako je ona formirana”, kazala je Bratić

Ona je kazala da se na osnovu deset pravosnažnih presuda, koje nijesu odštete već samo troškovi postupka, ne može doći do cifre od 300.000 eura.

Bratić je istakla da je procjena njenog tima da to ne bi moglo da iznosi više od dvije do tri hiljade eura i to samo ukoliko se ne bi žalila i ukoliko se postupci ne bi ponovo otvarali.

“Kako može da se prejudicira cifra ili sudska odluka kada imamo jednu presudu Višeg suda koja je vraćena na ponovno odlučivanje. Zbog čega se onda priznaju postupci kada postoji mogućnost da se dobije postupak”, kazala je Bratić, podsjećajući na presudu Višeg suda u Bijelom Polju.

Nekadašnja ministarka je ponovila da, ukoliko je zaštitnica bude tužila, ta suma neće iznositi više od 3.000 eura

“A time će izazvati lavinu poništavanja presuda i vraćanje na početak čime će dodatno oštetiti budžet jer će svako novo ročište iznova da košta”, kazala je Bratić.

Ona je istakla da je zaštitnica sama priznala da je izgubila već sedam miliona eura u sporovima i da nije štitila državnu imovinu.

“Nije dobra poruka da se na ovaj način počinje braniti država a posebno od nekoga ko je po sopstvenom priznanju izgubio sedam miliona”, navela je Bratić.

Kada je riječ o samom procesu sporne smjene direktore, zbog koje je i došlo do tužbi, Bratić je kazala da su se bivši direktori oglušili o nalog Ministarstva prosvjete, nauke, kulture i sporta u cilju opstrukcije obrazovnog sistema.

“Oni su se dogovorili da ne rade ništa, da ne šalju predloge za školske odbore, neki su samo poslali zahtjev bez predloga…”, ocijenila je Bratić.

Ona je pojasnila da je Zakonom predviđeno da Ministarstvo imenuje člana ŠO, ali zakonom nije regulisana procedura imenovanja kao npr. kriterijumi izbora, uslovi koje treba član ŠO da ispuni i slično.

“Kod takve situacije koja je pravna praznina, mi smo primijenili zatečenu praksu i od strane direktorica direktorata je svim školama upućen zahtjev da nam dostave predloge za imenovanje članova ŠO. Ova praksa je dobra praksa, jer ministar ne može znati ko su istaknuti građani u svim gradovima u Crnoj Gori, posebno što se na ta mjesta biraju ljudi koji nijesu iz prosvjete, ali iz svojih oblasti mogu da pomognu školi u rješavanju problema”, zaključila je ona.