Cijevna mutna, Morača umjesto jegulje ima bagere

Morača se na teritoriji Zete na nekim mjestima može pregaziti. To se najbolje može vidjeti sa Vukovačkog mosta gdje teče između ostrva. Ništa manje nijesu ugrožene ni Plavnička i Gostiljska rijeka. Neslućeno mnogo šljunka izvađeno je iz rijeka, a priroda ne trpi stalno atakovanje. Mještani su morali da prodube bunare jer su zbog produbljivanja korita Morače podzemne vode promijenile tok, mnogi su priobalna imanja prodali i sada su tu gromne jame, ribe skoro da nema, piše Dan.

Botunjanin Dragan Vukčević kaže da je Morača život za kompletno naselje, ali da je dosta trpjela.

“Trpjela je incidente od KAP-a, a sada postoji novi plan Glavnog grada da se pravi kolektor. Kolektor i KAP znači da Morače više nema, a samim tim ni jezera. Doprinos svemu tome daju i koncesionari zbog kojih više nema mrestilišta riba. Nemamo više protok jegulje i ukljeve kroz Moraču zbog eksploatacije šljunka. Nekada sam ovdje pecao, a sada i da se upeca nije za ishranu. Postoje štete koje ne možemo da ispravimo. Glavni grad mora da iskaže senzibilitet, jer do sada nisu. Gradonačelnik je doktorirao u demokratskoj zemlji pa valjda je nešto naučio. On mora da uprvalja a ne neko sa njima”, kaže Vukčević.

Žitelj Srpske Slobo Terzić kaže da je prije dva dana obišao korito Morače od Dajbaba do Meran glavice prema Vukovačkom mostu.

“Najviše je devastiran dio korita od Botuna do Vukovačkog mosta. Nekada je bilo ribe u izobilju-pastrmke, skobalja, klenova, a danas ništa. U mjestu Mišurica Morača može da se pregazi jer je voda do koljena. Ljudi vade šljunak i uništavaju je, a mi koristi nemamo”, kaže Terzić.

Klub Demokrata u SO Golubovci kažu da je Cijevna mjesecima zamućena, ali ne od organske materije.

“Na zagađenje je vjerovatno uticao rad asfaltnih baza i postrojenja za separaciju šljunka. Žitelji Donje Cijevne i Mahale apeluju da se ona dislociraju, ali nadležne službe i Opština Golubovci nisu moćni koliko su moćne građevinske firme u čijem su posjedu baze. Morača koja od Botuna do Ponara više liči na pustinju nego na vodotok. Oni koji su od Morače zaradili milijarde eura nisu pokazali savjest prema životnoj sredini. U ekološkoj Crnoj Gori možete do neslućenih granica iskopavati šljunak, uništavati biljni i životinjski svijet i za to ne platiti ni jedan euro koncesione naknade”, kažu Demokrate.

Oni navode da poražavajuće informacije stižu sa Skadarskog jezera.

“Cijela zajednica, ribolovci, ljubitelji prirode i građani razočarani su nekontrolisanim ilegalnim izlovom krapa. Sistem ove države ne postoji, dok god postoje lokalni ekocidi, a u središtu tog sistema treba da bude Opština Golubovci i nadležni organi, jer svi oni vide što se dešava”, kažu Demokrate.

Ribolovac i predsjednik NVO Zeta ekosport Toko Raičević kaže da je riblji fond ugrožen.

“Neke vrste su skoro izumrle. Neodgovoran lov u vrijeme mrijesta, korišćenje agregata, doveli su do toga da riblje vrste polako izumiru. Treba pojačati kontrole na prilaznim putevima, obezbijediti vodne prolaze od krivolovaca i sankcionisati nedozvoljen ulov. Plavnička i Gostiljska rijeka treba da se prodube i pročiste kako bi bilo mrijesta ribe”, smatra Raičević.

Irma Muhović, iz Grin houma, kaže da su najčešći izvor zagađenja komunalne otpadne vode.

“Dio Morače od gradskog kolektora, pa nizvodno je najzagađeniji vodotok. Kada nivo vode opada problem je izraženiji. Problem je i eksploatacija šljunka. U Zeti pijesak se najviše eksplotiše iz korita Morače. U Grbavcima i Vukovcima se vrši intezivna eksploatacija pijeska, što se odražava na hidromorfološke i ekološke karakteristike rijeke”, ističe Muhović.

Gutić: Zabranjena je svaka eksploatacija šljunka iz Cijevne

Uprava za vode potpisala je ugovore sa tri izvođača na tri dionice od ušća Sitnice u Moraču u Botunu do Ponara i tu se ne radi o koncesionarima, već regulacioni radovi kroz projekat regulacije, kazao je Damir Gutić, direktor.

On je istakao da teže i rade na tome da stanje na Morači i Cijevni bude bolje.

“Urađeno je dosta formiranjem Koordinacionog tima za sprečavanje nelegalne eksploatacije, ali se i dalje dešavaju nelegalni upadi pojedinaca. Sa inspekcijama i komunalnim službama pratimo aktivnosti u cilju suzbijanja neplanske i nelegalne eksploatacije. Problem sa nelegalnom eksploatacijom u ovom dijelu Morače je vidljiv, ali je sveden na minimum. Od proglašenja Cijevne zaštićenim područjem nijesmo izdavali nikakva akta kojim se dozvoljava bilo kakva eksploatacija rječnih nanosa iz ovog vodotoka. Svaka eventualna eksploatacija materijala iz Cijevne je nelegalna i mora se sankcionisati”, kaže Gutić.