Uloga civilnog društva je da pruži kritički osvrt na djelovanje donosilaca odluka i da djeluje kao korektivni faktor u društvenim kretanjima, a preduslov za obavljanje te uloge predstavlja sloboda govora, poručila je izvršna direktorka Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), Ana Novaković.
Ona je danas, na nacionalnom forumu „Civilno društvo ima riječ“, poručila da civilni sektor treba da sagleda sopstvene dosadašnje domete, kao i da odgovorno i samokritički analizira ulogu u mogućnostima daljeg djelovanja.
„Civilno društvo je uvijek bilo predvodnik i inicijator promjena. Stoga nije iznenađenje što buđenje građanskog aktivizma u Crnoj Gori i državama regiona pokreću upravo akteri civilnog društva. Sindikati, studenti, nevladine organizacije, mediji, građanski aktivisti – svi imaju posebno i nezamjenljivo mjesto u kompleksnoj strukturi civilnog društva“, ocijenila je Novaković.
Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata Crne Gore, Srđa Keković, kazao je da je ta asocijacija od početka svog djelovanja nastojala da probudi svijest kod radničke klase.
„Kao društvo izabrali smo da, od devedesetih godina, gradimo kapital odnosa u Crnoj Gori i u tim uslovima doživjeli smo da nam građani ekonomski siromaše. Fabrike su prestale sa radom, svaka privatizacija je bila totalno promašena. Osnovni postulati procesa privatizacije – transparentnost i povećanje ukupnog standarda – su zanemareni, što je rezultiralo gubitkom desetine radnih mjesta“, rekao je Keković.
On smatra da bi političko djelovanje sindikata bilo pogrešno i da za sada, kako je ocijenio, nije moguće djelovanje u tom pravcu.
„Tačno je da u nekim razvijenim zemljama sindikati učestvuju u političkom životu, prave koalicije sa političkim partijama a da je to potpuno normalno za njihove građane, jer se sindikati bore za interese radnika. Međutim, mi smo predpolitičko društvo u Crnoj Gori i još uvijek je rano da se sindikati prepoznaju na taj način“, rekao je Keković.
On je kazao da su aktuelni protesti institucionalni put, jer građani imaju pravo da vrše pritisak u cilju društvenih i ekonomskih promjena.
„Opravdavamo revolt građana koji se desio i zabrinuti smo političkom krizom koja je evidentno prisutna, jer svaka politička kriza utiče direktno na ekonomsku situaciju, koja je od nas vrlo loša. Upravo zbog toga smo tražili hitno rješavanje tih pitanja, da politički akteri nađu izlaz, a da međunarodna zajednica, naročito institucije Evropske unije, direktno uključe u rješavanje ovog problema“, saopštio je Keković.
Izvršna direktorka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore, Milka Tadić Mijović, ocijenila je da je ključni problem crnogorskog društva nedovršena tranzicija, u kojoj se crnogorsko društvo nalazi već tri decenije.
„Nikad nije izvršena tranzicija i prelazak iz jednog sistema u drugi. Crna Gora nikad nije imala demokratsku smjenu vlasti, a događaji koji se dogodili poslednje decenije, od afere „Snimak“ sve do „Koverte“, govore da vlast nije formirana na slobodno izraženoj volji građana“, navela je Tadić Mijović.
Ona smatra da je problem društva i socijalni status građana i socijalna diferencijacija.
„Crna Gora je zemlja sa najvećom razlikom između bogatih i siromašnih, 30 odsto stanovništva je ispod ili na graici siromaštva. Za društvo koje je bilo egalitarno u svojoj istoriji, tako strašno raslojavanje između bogatih i siromašnih dovelo je do frustracija. Ovo je zemlja u kojoj ne vlada pravda, već otuđeni pojedinci“, rekla je Tadić Mijović.
Ona je kazala da pitanje medijske slobode predstavlja veliki izazov za Crnu Goru, koja je, kako je rekla, prema svim relevantnim međunarodnim institucijama među najniže rangiranim u ovom dijelu svijeta.
„Pokušaj izmicanja Javnog servisa iz ruku otuđenih centara moći, koji upravljaju Crnom Gorom, doveo je do toga da su prvo smijenjeni članovi Javnog servisa, menadžement koji je pokušavao da izvještava i napravi transformaciju te kuće ka stvarnom Javnom servisu. Pitanje medijskih sloboda je jedno od ključnih pitanja, koje oslikava stanje u društvu i na kakvim smo počecima, kada je u pitanju tranzicija ka demokratiji“, smatra Tadić Mijović.
Izvršni direktor nevladine organizacije Plegije, Milenko Vojičić, rekao je da su, najčešći problemi organizacija koje se bave osobama sa invaliditetom (OSI), nedovoljno izgrađeni kapaciteti i zanemarivanje zagarantovanih prava te populacije.
„Okruženje misli da OSI treba neko ko će o njima brinuti, da ih treba zadovoljiti socijalnim uslugama, a prava će doći kasnije. Smatram da prvo treba moramo ostvariti prava, pa ćemo kao plod toga imati i odgovarajuće društvene promjene koje će zadovoljiti društveni status“, naveo je Vojičić.
On je kazao da društvo nije dovoljno edukovano o ulozi civilnog sektora, a da opozicija često, kako je ocijenio, doživljava nevladine organizacije kao konkurenciju.
„Prinuđeni smo da se bavimo stvarima, kojima bi država trebala da preuzme. Mi ne možemo biti državni organ, jer se onda gubi suština nevladinih oranizacija i njihov kritički odnos. Ne možemo biti opozicija i ne želimo, civilni sektor i opozicione partije prirodno bi trebali biti savezništvo jer su kritički okrenuti ka stvarnosti“, rekao je Vojičić.
Izvršna direktorka Centra za ženska prava, Maja Raičević, navela je da se organizacije civilnog sektora često pokušavaju instrumentalizovati u crnogorskom društvu.
„Najviše se instrumentalizuju prava marginalizovanih grupa i žena i civilno društvo mora da sačuva svoju autonomiju u zastušanju tih prava, što je često teško. U jednom trenutku, morate sarađivati sa državom, naročito ako pružate socijalne servise, kao što radi moja organizacija, jer to ide u prilog vašim korisnicama. Istovremeno, morate zadržati autonomiju, da ta saradnja ne ugrozi vaš kritički osvrt na rad institucija, ni ostvarivanja prava kod tih institucija“, kazala je Raičević.
Ona je rekla da se civilni sektor bavi socijalnim pitanjima, koja su ujedno i političkog karaktera.
„Siromaštvo, nasilje nad ženama, diskriminacija su politička pitanja. Ne možemo postaviti jasnu garaniciju između toga šta ćemo raditi, čime ćemo se baviti, a da ne dotaknemo neke teme koje aktuelni centri moći doživljavaju kao političke teme. Situacija je trenutno takva da vaša pozicija u velikoj mjeri zavisi koliko ćete se kroz vaš angažman dotaći centara moći i interesnih grupa“, navela je Raičević.
Mišljenja sam da je ova država u velikom problemu iz razloga što gore opozicije od pozicije i nevladinog sektora od vladinog nema niđe na svijet. Pozdrav za Đurovića što mu vlada namiče iljade eura dok se on “principijno” šeta subotama tražeći ostavku iste.
Aooo, opet Milka. A bez nje kako bi smo?
A sta je to Milka rekla sto nije tacno.