Crna Gora mora sa sive da pređe na zelenu ekologiju

Posljednji je trenutak da Crna Gora sa sive pređe na zelenu ekologiju i bude ono što je po Ustavu. Iako se i dalje poziva na status ekološke države, sagovornici Radija Crne Gore ukazuju na dubok raskorak između deklarativnih ciljeva i stanja na terenu. Industrijski zahvati, urbanizacija i slabo sprovođenje mjera zaštite i dalje ugrožavaju prostor koji bi trebalo da bude zaštićen.

Iako više od tri decenije sa pečatom ekološka, gotovo isti problemi i izazovi u današnjoj Crnoj Gori. Alarm je to da se mora raditi puno na podizanju svijesti svih građana, odnosno cijelog društva, upozorava izvršni direktor ekološkog pokreta “Ozon” Aleksandar Perović.

“Čini mi se da je u prethodnih par godina kako je poglavlje 27 došlo u neki fokus nakon pregovaračkih poglavlja 23 i 24, definitivno imamo na sceni priličnu manipulaciju javnosti sa velikim problemima kao što je prečišćavanje otpadnih voda i da se skreće pažnja sa suštine, a to je dokaz da moramo puno da podižemo svijest prije svega građana kao donosioca odluka”, kaže Perović.

Perović ukazuje i da još uvijek nismo riješili problem upravljanja otpadom. Stoga svako sljedeće ulaganje, kako ističe, mora da se posmatra ne samo sa aspekta životne sredine, već i održivosti.

“To je isto tako veliki izazov u svim gradovima, sem postojeće dvije deponije, nemamo neko dugotrajno rješenje. Ono što je ohrabrujuće podrška Svjetske banke za upravljanje otpadom na nivou grantova šansa da se na neki način pripremi projektna dokumentacija i odaberemo neka tehnološka rješenje koja sjutra ne bi nailazila na otpor”, objašnjava Perović.

Da ideja ekološke države nije podrazumijevala bogaćenje pojedinaca na štetu prirode odnosno zajednice, poruka je ekološkog aktiviste Vuka Ikovića.

“To je zapravo bio koncept gdje ćemo mi za 30 godina postati bogati, zahvaljujući prirodnim resursima, svom znanju, svom radu, a desilo se suprotno. Problemi koji su uočeni i koji su trebali da budu riješeni tim projektom su sumanuta urbanizacija, rasprodaja najatraktivnijih lokacija i odlazak stručnih ljudi sa ovog područja”, navodi Iković.

Međutim, šansa, kaže Iković, još uvijek nije izgubljena.

“Mi smo još na vrijeme da zasučemo rukave, da primjenimo znanje, da okupimo najkvalitetnije i da oni koji su otišli odavde i stekli nova znanja izvana, da s njima napravimo most i da krenemo od čega, od čovjeka”, kaže Iković.

Povodom Dana ekološke države Skupština Crne Gore pokreće pilot projekat kojim se građani podstiču na aktivno učešće u zaštiti životne sredine, a kroz prikupljanje plastičnog otpada. Inicijativa će trajati do 20. septembra i biće obilježena svečanim otvaranjem i panel diskusijama u nekoliko crnogorskih gradova.

Prva sjutra u Mojkovcu, zatim u Danilovgradu, Kotoru i završna u Ulcinju.