Crna Gora želi da sa Hrvatskom obnovi Sporazum o razmjeni ljudskih organa

Ministarstvo zdravlja Crne Gore je Ministarstvu vanjskih poslova poslalo pismo namjere da želi da obnovi ugovor sa Hrvatskom u oblasti transplantacione medicine, kazala je za CdM pomoćnica ministra zdravlja Vesna Miranović, obrazlažući situaciju o Ugovoru između Crne Gore i Hrvatske koji je istekao krajem prošle godine.

Naime, Ugovor o eurotransplantu koji je Crna Gora 2017. godine potpisala sa Hrvatskom, a koji definiše uslove o međunarodnoj razmjeni organa, u slučaju sporazuma sa Hrvatskom – srca i jetre, prestao je da važi u novembru prošle godine.

Miranović je nedavno na skupštinskom Odboru  za zdravstvo, rad i socijalno staranje saopštila da su u Ministarstvu o raskidu ovog ugovora saznali od pacijenta koji se interesovao o ovoj proceduri, a kome je data potvrda da ugovor zaključen 2017. godine više ne važi.

“Zbog administriranja od strane Hrvata mi smo o raskidu ugovora saznali posredstvom pacijenta (zainteresovanog), koji je dobio papir na kome piše da taj ugovor više ne važi. To se tako ne radi, naravno. Međudržavni sporazumi se ne daju na ruke zaintersovanoj strani, pacijentu u postupku, nego se daju instituciji koja je zaključila sporazum”, kazala je nedavno Miranović.

Sada za CdM objašnjava cijelu situaciju.

Kaže da su Ministarstvo zdravlja Crne Gore i Ministarstvo zdravstva Hrvatske  je 29. oktobtra 2013. godine zaključili Protokol o saradnji u oblasti presađivanja ljudskih organa u svrhu liječenja. Ovaj sporazum je zaključen na period od dvije godine, te je prestao da važi 29. oktobra 2015. godine.

Nakon pauze od gotovo dvije godine, 7. novembra 2017. godine je zaključen novi Protokol o saradnji u području transplantacijske medicine između Ministarstva zdravlja Crne Gore i Ministarstva zdravstva Hrvatske, sa istim periodom trajanja, pa je samim tim prestao da važi 7. novembra lani.

“S obzirom na to da je Ministarstvo zdravlja u julu 2018. godine zaključilo sa Eurotransplantom Sporazum o razmjeni ljudskih organa u svrhu liječenja, a čiji je Hrvatska stalni član, naš je trajni interes da sa Hrvatskom obnovimo ugovore o saradnji u oblasti transplantacione medicine, ovaj put na  drugačije koncipiranim osnovama koje podrazumjevaju dugoročnu saradnju”, pojašnjava Miranović u razgovoru za CdM.

Specifičnosti malih zemalja

Ističe kako se specifičnosti malih zemalja, u koje spada i Crna Gora, iskazuju najčešće u oblastima kakva je medicina. To što je na listama čekanja relativno mali broj pacijenata, ne znači da je i problem mali. Naprotiv, dodaje naša sagovorica.

“U malim sredinama se više cijeni svaki život u opasnosti, posebno kada su u pitanju djeca i mladi ljudi. Stoga treba iskoristiti  inicijativu za jačanje saradnje zemalja Zapadnog Balkana, čije su članice i Crna Gora i Hrvatska, u cilju trajne institucionalizacije veza između transplantacionih centara u Hrvatskoj i Crnoj Gori. Ministarstvu vanjskih poslova je poslato pismo namjere da Ministarstvo zdravlja Crne Gore želi da obnovi ugovor sa Republikom Hrvatskom u oblasti transplantacione medicine. Takođe, u intenzivnim smo kontaktima sa dr Mirelom Bušić, Nacionalnim koordinatorom za transplantaciju organa  Hrvatske koja u popunosti podržava naša nastojanja da uz veće i iskusnije napredujemo u oblasti transplantacije organa”, napominje pomoćnica ministra zdravlja.

Unaprijeđenje nacionalnog transplantacionog sistema

Miranović napominje da je prvi neposredni kontakt sa Eurotransplantom Crna Gora ostvarila potpisivanjem Bilateralnog Sporazuma o razmjeni organa u julu 2018. godine. Ovaj Sporazum je, kako dodaje, stvorio uslove za potpisivanje drugog sporazuma u okviru Eurotransplanta, takozvanog Sporazuma  o obrazovanju  i obuci (Teaching and training Agreement-TTA), kao posebnog bilateralnog sporazuma koji bi Crna Gora zaključila sa jednom od zemalja članica Eurotransplanta.

Objašnjava da bi zadatak zemlje članice Eurotransplanta bio da crnogorske zdravstvene radnike dodatno edukuje u cilju unaprijeđenja nacionalnog transplantacionog sistema.

“Posebna korist od potpisivanja ovog sporazuma je što bi pacijenti iz naše zemlje bili registrovani na listi čekanja Eurotransplanta pod nadzorom Centra za transplantaciju ove organizacije. Vođeno navedenim argumentima, Ministarstvo zdravlja Crne Gore je 25. oktobra  2018. godine uputilo predsjedavajućem Eurotransplanta inicijativu za zaključenje TTA sa Republikom Hrvatskom. Sagledavajući objektivno ispunjenost uslova koje je pred nas postavio Eurotransplant (funkcionalnost laboratorije za HLA tipizaciju i značajno veći broj organa dostupnih za razmjenu), odustali smo privremeno od nastavka aktivnosti na potpisivanju Sporazuma”, pojašnjava Miranović.

Napominje kako su period od kraja 2018. godine pa sve do sada, a slijedeći zahtjeve Eurotransplanta, posvetili aktivnostima koje mogu projekat transplantacione medicine učiniti održivim na duže staze.

“Ušli smo u proces izmjene Zakona o presađivanju organa u svrhe liječenja sa ciljem da osnažimo jasno iskazanu slobodnu volju pojedinca za donacijom organa koju porodica, u slučaju moždane smrti, ne može osporiti. Laboratorija za HLA tipizaciju je u značajnoj mjeri unaprijedila kompetencije. Ohrabreni postignutim, Eurotransplantu smo 06.11.2019. godine proslijedili ponovljenu inicijativu u cilju nastavka pregovora za pristup TTA.  Upravni odbor Eurotransplanta  je, cijeneći postignuto (iako nije sve u potpunom saglasju sa njihovim strogim pravilima), a uvažavajući našu zabrinutost u pogledu pružanja efikasne zdravstvene zaštite našim pacijentima kojima je hitno potreban organ,  dala šansu našoj zemlji, odnosno Nacionalnom Koordinacionom  tijelu za transplantaciju,  da  pripremi  dopunu Sporazuma o obrazovanju i obuci (TTA),  i pošalje ga nadležnom odboru Eurotransplanta  na  odobrenje”, naglaša sagovornica CdM-a.

Eurotransplantu na odobrenje

Navodi kako je Ministarstvo zdravlja zadužilo ljekare Kliničkog centra, koji je jedini transplantacioni centar u Crnoj Gori,  da pripremi  dokument u formi projektnog plana, koji će sadržati posebne potrebe za obukom i procijenjeni vremenski rok TTA programa za srce, bubrege i jetru, kako je to propisano striktnim procedurama Eurotransplanta, i u najkraćem roku ga proslijediti nadležnom Odboru Eurotransplanta na odobrenje.

Prema njenim riječima, Ministarstvo zdravlja je svjesno svoje uloge u kreiranju uslova za održivost koncepta transplantacione medicine. Uloga Ministarstva zdravlja je ključna u stvaranju što povoljnijeg zakonskog ambijenta da zaživi doniranje organa. Njegova uloga je i da javnosti približi probleme osoba koje žive sa nefunkcionalnim organom u tijelu.

“Međutim, postavlja se ozbiljno sociološko pitanje ko još smatra da ima obavezu da traga za suštinskim razlozima zbog kojih jedan prosječan građanin Crne Gore pristaje da primi organ ako bude u stanju potrebe, ali ne želi da ga da kada više ne bude živ. Ko se još osjeća pozvanim da kreira stav javnosti o ovom problemu? Da li smo spremni kao društvo u cjelini da odgovorimo izazovu ili ćemo jalovo prebacivati teret odgovornosti isključivo na institucije sistema tragajući za nesavršenostima, namjerno zanemarujući ostvarene rezultate. Treba usvojiti činjenicu da transplantaciona medicina nije ispit zrelosti samo zdravstvenog sistema, već društva u cjelini”, smatra sagovornica CdM-a.

Šalje Miranović još jednu jasnu poruku.

“I nije uslov svih uslova potpisati ugovor sa Eurotransplantom, ili Hrvatskom, već je bazični uslov za postojanost ovih ugovora održavanje ravnoteže broja uzetih i vraćenih organa. Nije moguće samo uzimati organe, zato što se ugovor po automatizmu stavlja van snage do izjednačavanja broja preuzetih organa sa brojem vraćenih organa. Zato je prividno Ministarstvo zdravlja u problemu, a istinski je cijelo društvo u problemu sve dok ne budemo zajedno iznašli efektivne socijalne alate koji će podići svijest o značaju doniranja organa i učiniti naše društvo humanijim”, zaključila Miranović u razgovoru za CdM.

Miraš Dušević