Društvo

Crnogorski građani imuni na COVID statistiku

Gužve ispred kovid ambulante na Starom aerodromu, Foto: Društvene mreže
Gužve ispred kovid ambulante na Starom aerodromu, Foto: Društvene mreže

Dramatična brzina kojom se omikron soj širi, u kombinaciji sa blagim mjerama tokom nedavnih praznika, a koje se minimalno poštuju, doveli su do galopirajućeg porasta aktivnih slučajeva korona virusa u Crnoj Gori, ocjenjuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) ljekari Nemanja Radojević i Halil Duković.

Prema podacima Instituta za javno zdravlje (IZJ) broj inficiranih u poslednjih mjesec porastao 835 odsto, dok je COVID pacijenata u bolnicama 38 odsto više. U istom periodu vakcinacija je porasla nepunih dva posto.

Da su građani postali imuni na brojeve i COVID statistiku, smatra psihološkinja Lidija Mirković.

“Ne obraćaju pažnju na dnevne statistike, nekako su postali imuni na to. Jednostavno, većina na to gleda u smislu da je neko tamo bolestan i da to njih neće zadesiti”, kaže za RSE.

Duković: Stanje je haotično

Ljekar i član parlamentarnog Odbora za zdravstvo iz Demokratske partije socijalista (DPS) Halil Duković za RSE kaže da je aktuelna epidemiološka situacija haotična.

„Vlada opšti haos gdje apsolutno nemamo adekvatne mjere, ne vodi se računa o inficiranima, njihovim kontaktima a uz sve to imamo i jako slabu imunizaciju. Nadležni kao da su digli ruke od borbe sa epidemijom. Građani više ne mare za mjere i rizike. Ne znam kako drugačije da objasnim ove podatke po kojima smo rekorderi u regionu po gotovo svim epidemiološkim parametrima“, ističe Duković.

Ogroman rast infekcija bez težih posljedica?

Za razliku od Dukovića, doktor u Kliničkom centru Crne Gore Nemanja Radojević za RSE kaže da koliko god brojke djelovale dramatično, ipak nijesu razlog za preveliku brigu.

On podsjeća da naučni podaci i medicinska praksa ukazuju da je omikron blaži u odnosu na sve dosadašnje sojeve korona virusa.

„Uprkos visokom procentu oboljelih nema dramatičnog rasta broja hospitalizovanih a pogotovo nema porasta preminulih pacijenata. Slično se događa i u svijetu jer vidimo da i pored toga što epidemija bukti posljedice nijesu tako ozbiljne kakve su bile sa delta sojem koji je bio mnogo ubojitiji“, kaže doktor Radojević.

On smatra da bi zbog blage kliničke slike koju izaziva omikron i slabog odziva na vakcinaciju, nadležni trebalo da ukinu sve mjere:

„To bi bio prirodni način da postignemo kolektivni imunitet“, smatra Radojević.

Crna Gora na vrhu po broju novooboljelih

Prema podacima američkog Instituta Johns Hopkins, Crna Gora u januaru bilježi rekord u broju novooboljelih, i u regionu ima najveći broj – 5.141 inficiranih na 100.000 stanovnika u posljednjih 30 dana. Duplo više od Hrvatske, gotovo četiri puta od Srbije i 10 puta više od Bosne i Hercegovine (BiH).

Dakle, prema podacima američkog instituta, korona se u novoj godini na Zapadnom Balkanu najbrže širila upravo u Crnoj Gori, a broj aktivnih slučajeva u državi sa 620 hiljada stanovnika je premašio 22 hiljade.

Tačno mjesec dana prije, broj aktivnih slučajeva bio je gotovo deset puta manji.

Vakcinacija ostala na niskom nivou

Dok su brojevi aktivnih slučajeva vrtoglavo rasli, procenat vakcinacije zanemarljivo je porastao.

Naime, u decembru prošle godine je revakcinisano 42,4 posto ukupnog stanovništva, da bi u januaru 2022. taj procenat porastao za svega 1,8 odsto.

Osam mjeseci od početka masovne imunizacije, u maju prošle godine, Crna Gora nije uspjela da vakciniše ni polovinu od ukupnog broja stanovnika.

Halil Duković u tome vidi neuspjeh i nemoć nadležnih, prije svega Vlade i ministarstva zdravlja.

“Nije da nemamo vakcine jer ih imamo sasvim dovoljno da vakcinišemo sve građane. Ali nema kampanje, ne vidim ni neku želju za vakcinom kod građana a ni namjeru institucija da ih motivišu. Uvode se mjere koje ne poštuju ni nadležni ni većina građana”, zaključuje Duković.

U gotovo svim velikim evropskim gradovima održavaju se protesti protiv uvođenja strogih epidemioloških mjera i, kako navode, diskriminacije nevakcinisanih. Istovremeno, stopa vakcinacije u članicama Evropske unije je u prosjeku iznad 70 posto.

U Crnoj Gori svega toga nema, ni protesta antivaksera, “zaključavanja” ili strožih mjera, kako je to slučaj u državama poput Austrije, Njemačke, Holandije. Ali ni približan procenat vakcinisanog stanovništva.

Ko pomaže, a ko odmaže vakcinaciji?

Da proces vakcinacije nadležni nijesu adekvatno iskomunicirali prema građanima, smatra komunikolog Miodrag Strugar.

Strugar za RSE ističe da različiti društveni akteri mogu da pomognu u promociji vakcinacije navodeći kao pozitivan primjer aktuelnu kampanju crnogorskih ljekara koji ličnim primjerom motivišu građane da se vakcinišu.

Sa druge strane, ističe Strugar, postoje i poznate ličnosti koje odmažu tom procesu:

“Prije svega mislim na premijera Zdravka Krivokapića koji daje neka nesuvisla i nenaučna objašnjenja zašto se nije vakcinisao. Mnogi ljudi razmišljaju na način da, ako se on (premijer) koji mnogo više zna i informisaniji je od njih, nije vakcinisao, onda neće ni oni”, objašnjava Strugar.

Premijer Krivokapić i dalje je nevakcinisan iako je na čelu državnog Savjeta za borbu protiv pandemije. Kako je više puta izjavio, po preporuci ljekara neće se vakcinisati sve dok mu antitijela ne budu ispod 100.

“Ne znam otkud kod mene taj fenomen. Kod mene raste broj antitijela”, rekao je premijer 11. novembra na konferenciji za novinare.

Strugar navodi da crnogorski premijer nije jedini koji negativno utiče na potencijalnu odluku građana da se vakcinišu.

“Najbolji svjetski teniser Novak Đoković je sada u centru pažnje zbog ovoga što se događa u Australiji. Ni on ne pomaže svojim primjerom da se ljudi odluče na vakcinaciju jer mnogi razmišljaju na način ‘ako nije Novak , neću ni ja”. Ljudi vole da se poistovjećuju sa nekim ko je na pozicijama moći ili uspješnosti”, zaključuje Strugar.

Činjenicu da i pored primljene buster doze građanima za ulazak u Crnu Goru treba i obavezan test, Strugar vidi kao demotivišući faktor za vakcinaciju. On smatra da su upravo putovanja, posebno za mlade bila podstrek da se vakcinišu.

Zbog činjenice da pandemija traje gotovo dvije godine psihološkinja Lidija Mirković smatra da procenti ma koliko alarmantno izgledali više nemaju motivišući ali ni zastrašujući efekat na ponašanje pojedinaca:

“Pandemija i priča o njoj predugo traju da bi se zadržao kontinuitet u smislu obazrivosti građana u onom što predlažu mjere – nošenje maski, držanja fizičke distance. Neophodno je da ljudi budu dobro obaviješteni o posljedicama određenih ponašanja po njihovo i zdravlje bližnjih”.

Prvi slučajevi infekcije korona virusom u Crnoj Gori registrovani su 17. marta 2020. godine. Omikron soj je potvrđen kod pet osoba 16. decembra 2021. godine.

4

avatar
1000
4
0
0
 
4
ListopadalicaMoje imeJagoCrnogorac
NAJNOVIJI NAJSTARIJI POPULARNI
Listopadalica
Gost
Listopadalica

Hrana je zdravlje
Rece cika Hipokrat

Moje ime
Gost
Moje ime

Necu ni ja pa pukni te. Dokle n bre vise mazete oci.

Jago
Gost
Jago

Pa ovaj gospodin što predlaže da se sve mjere ukinu ne shvata da su mjere upravo takve ka da su potpuno ukinute i otuda ovaj haos u zdratstvu

Crnogorac
Gost
Crnogorac

A dje su bile mjere u regionu sa praznicima i bez njih .
Ne znam jesmo li prvi po broju ali znam da nidje niko nikoga nije zatvorio ogranicio mi i imamo mjera koliko drugi .

Send this to a friend