Da li je Muška sirena za djetinju igru?!

Starije generacije djetinjstvo pamte po čuvenim likovima iz crtaća – Tom i Džeri, Ptica trkačica i Kojot, Nindža kornjače, Duško Dugouško, Talični Tom… To su bili heroji tog vremena, koji su inspirisali i čitavu prateću industriju – od stripova, preko sličica do igračaka. Za nove generacije tržište se umnogome promijenilo, pa samim tim i junaci crtanih filmova, a onda i igračke. Tako djeca sada odrastaju i uz Patrolne šape, Čibi dols, Malog ponija, Vatrogasca Sema… No, pored ,,običnih“ na tržište, pa i naše, stigle su i igračke poput ,,Muške sirene“ (Merman, eng.). Na policama crnogorskih marketa, na kutiji u kojoj je upakovana ta lutka piše da nije namijenjena djeci ispod tri godine zbog toga što sadrži sitne djelove i da je zemlja porijekla Kina.

Nije trebalo mnogo i igračka ,,Muška sirena“ izazvala je oprečne reakcije, uglavnom negativne.

Ana Gajević, majka troje djece, jedna je od onih koji nijesu blagonaklono gledali na pojavu ove lutke.

“Došla sam sa djecom da im kupim igračku. Na policama je bilo mnogo lutki, ali ,,Mermen“ mi je nekako skrenula pažnju, ali i djeci. Pitala su me iz kojeg crtanog filma je ta igračka, ali ja nijesam imala odgovor jer takav crtani, koliko ja znam, i ne postoji”, kazala je Gajević.

Ona je dodala da djeci nije ni pomislila da kupi tu igračku, ali da joj nije svejedno zbog mogućnosti da mogu na drugom mjestu doći u dodir s njom.

“Djeca oponašaju likove iz crtanih filmova i bajki, imaju svoje junake. Kako bi izgledalo da mi sin sjutra kaže da bi volio da se ofarba u plavu boju, stavi ogrlicu i obuče haljinu nalik Muškoj sireni”, pita se Gajević.

Ona naglašava da nema ništa protiv LGBT osoba.

“Nemam ništa protiv LGBT osoba, ali za svoju djecu biram drugačiji put. Na to imam pravo kao roditelj. Oni su mali i ne treba ih zbunjivati sa tim. Od malih nogu treba ih učiti pravim vrijednostima, a to što dođe kasnije u pubertetu, sa tim ćemo se tada suočavati. Ne treba djeci ništa rano servirati”, kazala je Gajević.

Gojko Janković, otac dvoje djece, smatra da takve igračke lako zbunjuju djecu.

“Takva pojava je strašna. Damo djeci takve igračke i šta da očekujemo? Što kad počnu da kroz igru oponašaju te junake iz mašte? Zna se da je Mala sirena poluriba-poludjevojka koja želi da živi na zemlji umjesto u moru i – to je to. Ne možemo je sad preobratiti u muškarca i dati djeci, uz objašnjenje koje ne postoji”, istakao je Janković.

Jovana Kljajević, majka dvoje djece, kazala je da je prerano dati djeci takve igračke.

“Nemam ništa protiv osoba koje se osjećaju drugačije, u bilo kojem smislu. Međutim, za djecu je rano da se igraju takvim igračkama. Ne treba ih zbunjivati. Ja bih podržala moje dijete u svakom izboru, ali ne treba ih učiti o tome kad su mali”, kazala je Kljajević.

Sociolog Andrija Đukanović slaže se da malu djecu na treba opterećivati pitanjima različitih seksualnih orijentacija i sklonosti.

“Mislim da pojava ovakvih lutaka može da izazove zbunjenost i kod roditelja i kod djece. Kako sve objasniti djeci ako ni sami roditelji ne znaju previše. Sredina smo koja ne razumije različitosti u pogledu seksualne različitosti. Sve to otežava razgovor na ovu temu”, kazao je Đukanović.

On kaže da ovakve igračke ne bi trebalo kupovati djeci.

“Po mom mišljenju, o ovim pitanjima treba razgovarati u malo većem uzrastu, kada su djeca sposobnija da shvate na pravi način. Mislim da ovakve igračke ne bi trebalo još uvijek kupovati djeci. Mora se prvo porazgovarati o svim otvorenim pitanjima u pogledu odnosa djece i seksualnosti. Na koji način je djeci najbolje predstaviti čitavu stvar je korak koji prvo treba napraviti”, ističe Đukanović.

Psihološkinja Anđela Rajković kazala je da je vrlo malo istraživanja urađeno o rodno neutralnim igračkama sa fokusom ispitivanja uticaja na dječje ponašanje i razvoj socijalnih i kognitivnih vještina.

“Jedno od novijih istraživanja je pokazalo da trogodišnjaci biraju da se igraju sa rodno neutralnim i dvosmislenim igračkama, dok su petogodišnjaci birali igračke u skladu sa svojim polom. Takođe djevojčice imaju vrlo kreativnu igru, čak i kada se igraju sa igračkama koje su kod nas tradicionalno predodređene dječacima. Rezultati istraživanja koje je ispitivalo stavove odraslih prema rodno neutralnim igračkama su pokazali da roditelji smatraju da rodno neutralne igračke imaju pozitivan efekat na razvoj djece”, kazala je Rajković.

Ona je ocijenila da nema razloga za zabrinutost.

“Dječja igra je u najvećoj mjeri bezbrižna, ima elemente spontanosti, zabave i fleksibilnosti, a igračke igraju važnu ulogu u daljem razvoju djece. One stimulišu simboličku igru, kognitivne i socijalne vještine, razvijaju maštu i inteligenciju. Razlog za zabrinutost ne postoji, jer široki spektar igračaka sa kojima se djeca susrijeću tokom svoje igre pozitivno utiču na psihološki rast i razvoj te djece. Postaju tolerantniji prema različitostima i imaju fluidan pogled na današnje društvo”, objašnjava Rajković.

Ona kaže da dijete pri susretu sa novim, već neistraženim igračkama, može osjetiti dozu zbunjenosti, ali iz radoznalosti će željeti da bliže istraži igračku.

“Dalje produbljivanje zabrinutosti zavisiće od odgovora staratelja na radoznala pitanja djeteta o toj igrački”, kaže Rajković.

Ona kaže da od roditelja zavisi kako će djeci odgovoriti na pitanja o tome kakva je to igračka, odnosno do toga da li roditelj ima predrasude i stereotipe.

“Primarni modeli ponašanja u formativnom periodu za djecu su sami roditelji. Kako će dijete reagovati na određenu igračku zavisi od emocionalne, kognitivne i bihejvioralne reakcije roditelja. Ako sam roditelj gaji socijalne stereotipe i predrasude prema određenim igračkama i dijete će ih projektovati prema njima. Roditelji potkrepljuju rodno adekvatnu igru i ponašanja i često koriste jezik koji naglašava rodne razlike. Zato je savjet roditeljima da sa djecom smireno, sa razumijevanjem, otvoreno razgovaraju o njihovim interesovanjima, da se pridruže njihovoj igri, pa čak i kada su u pitanju igračke koje ne spadaju u striktno muško/žensku kategoriju”, savjetuje Rajković.

Psihološkinja je uputila i poruku roditeljima na ovu temu.

“Roditeljima poručujem da nema razloga za brigu, vjerujem i da su sami svjesni koliko brzo djeca mijenjaju igračke u skladu sa njihovim trenutnim interesovanjima. Da li ih kupiti ili ne je oblast ličnog izbora roditelja, njihovog stila vaspitanja i preferencija samog djeteta “, kazala je Rajković.

Pitali smo i pripadnike LGBT populacije, predstavnike NVO Kvir Montenegra što misle o novim igračkama. Pitanja poslata prije dvije nedjelje, ostala su bez odgovora.

Psihološkinja Anđela Rajković navodi da su istraživanja pokazala da djeca do 18 mjeseci biraju igračke na osnovu intenzivnih boja i zvukova.

“Po teoriji rodnih šema, djeca uzrasta od dvije do tri godine formiraju svoj identitet u odnosu na svoj pol. Nakon treće godine djeca verbalno i neverbalno identifikuju i klasifikuju fizičke osobine, boje, predmete i aktivnosti u dvije kategorije – za dječake i za djevojčice. Kroz proces socijalizacije i vaspitanja, uticaja digitalnih medija djeca razvijaju rodne stereotipe i predrasude. Istraživanja pokazuju da djeca predškolskog uzrasta radije biraju da se igra sa djecom istog pola i sa igračkama koje su rodno stereotipne”, kaže Rajković.