Đukanović: Dan nove istorije RTCG-a i simbolički pokazatelj napretka države

RTCG od danas počinje da radi na novoj digitalnoj tehnologiji, što je dan nove istorije kuće i simbolički pokazatelj napretka države, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanovića na svečanosti povodom 27. novembra – Dana Javnog servisa.

“Ova najsavremenija tehnologija u proizvodnji programa će pojednostaviti posao, a informacije će stizati mnogo brže do korisnika. Neko će reći da kasnimo. Tačno! Kad kasnite danas pet-osam godina za HD signalom, to je kao prije pola vijeka 20, ili prije jednog vijeka 50 godina. Crna Gora je u mnogo čemu kasnila kroz istoriju, ali je sa štamparstvom i radiom prva u ovom dijelu Evrope prihvatala civilizacijska dostignuća”, kazao je Đukanović.

Podsjeća na nastanak i razvoj radija i televizije.

“Istorija crnogorskih elektronskih medija je počela 5. maja 1904. godine u Londonu kada je između crnogorske vlade i Guljelma Markonija, italijanskog Nobelovca, sklopljen ugovor za izgradnju radio-stanice na brdu Volujica kod Bara, koja je te godine počela s radom. U prisustvu i knjaza Nikole i Markonija. Stanica je registrovana kao „crnogorska“ kod Savezne kancelarije za međunarodni saobraćaj u Bernu”, ističe Đukanović.

U metežu Velikog rata srušena je i radio stanica, i država Crna Gora.

“U međuratnom periodu u Crnoj Gori nije bilo radio stanice. Pred Drugi svjetski rat imali smo svega nekoliko stotina radio-prijemnika. Italijanski okupatori su 1941. na Cetinju postavili radio-stanicu, preko koje su Njemci 1943. godine nastavili fašističku propagandu. Kada su partizanske jedinice oslobodile Cetinje u novembru 1944, ova radio-stanica se oglasila kao Radio Cetinje, prvi slobodni elektronski medij u Crnoj Gori. Pet godina kasnije, Radio je preseljen u Titograd”, podsjeća Đukanović.

Prema njegovim riječima, radio u cijelom minulom periodu ima grandioznu ulogu ne samo kao prvi, najdostupniji i najaktuelniji informator, već i kao svojevrsni puls razvoja i opšteg napretka društva.

“Prva TV slika u Crnoj Gori – program RAI, viđena je na Lovćenu 1956. Početkom 60-ih godina počelo je emitovanje programa Jugoslovenske Radio Televizije i prenošenje signala RAI. U Crnoj Gori je 1962. godine bilo svega oko 300 televizora, čija je cijena kad su se pojavili iznosila oko 20 prosječnih plata. U Golubovcima je 27. novembra 1963. godine pušten u rad novi predajnik Radio-Titograda, i televizijski predajnici na Lovćenu i Bjelasici. Došlo je do bržeg razvoja Radio-televizije, a  već 1966. u Crnoj Gori je bilo oko 7.000 televizora”, kazao je Đukanović.

Crna Gora je, naglašava, tek tada zakoračila u elektronsku eru koja će zagospodariti svijetom i učiniti ga globalnim.

“Ona je izašla iz elektronske izolacije i postala punkt u svjetskoj TV mreži. Kad je osnovana, Televizija je imala urednika, snimatelja i vozača. Prva tv reportaža pripremljena u crnogorskoj redakciji emitovana je 4. maja 1964. u centralnom dnevniku Televizije Beograd. Taj datum se smatra početkom rada Televizije Crne Gore”, kazao je Đukanović.

Kako je istakao, odlukama najviših državnih i političkih institucija i zalaganjem istaknutih crnogorskih zvaničnika 70-ih godina otpočela je dinamična kulturna emancipacija Crne Gore.

“Skupština je 1966. godine donijela prvi srednjoročni plan o razvoju kulture. Među prioritetima je bio i razvoj Radio-televizije. CK SK Crne Gore je 1970. godine usvojio “Platformu o razvoju crnogorske kulture“. Bio je to prvi dokument te vrste u našoj istoriji, programska platforma za  razvoj kulture u Crnoj Gori u socijalističkom periodu. Cjelovit program povezivanja institucija informativnog, naučnog, obrazovnog i kulturnog karaktera”, navodi Đukanović.

Kultura je, ističe, tretirana kao bitna komponenta slobodnog i svestranog razvitka i afirmacije crnogorske nacije.

“Institucionalni i kadrovski ciljevi platforme bili su, između ostalih: osnivanje Univerziteta, formiranje Akademije nauka i umjetnosti, osnivanje televizijskog studija i snaženje radio-mreže, i izdavanje dnevnog lista Pobjeda. Rezultati ove politike bili su epohalni za Crnu Goru”, kazao je Đukanović.

Društvo za nauku i umjetnost Crne Gore formirano 1973. preimenovano je u CANU, a Univerzitet je formiran 1974, “Pobjeda“ je postala dnevni list 1. januara 1975, a Televizija Titograd je iste godine počela emitovanje sopstvenog dnevnika.

“Televizija je dala nemjerljiv doprinos informisanju o razornom zemljotresu i jačanju svijesti o solidarnosti i obnovi. Već 1979. godine se uključila u Evroviziju sa otvaranja TV Festivala nesvrstanih zemalja u Baru. Radio i Televizija su 1984. preseljeni u novu zgradu, da bi 1991. godine bili objedinjeni u jedinstveni radiodifuzni sistem RTCG”, navodi Đukanović.

Prema njegovim riječima, ljudi koji su 70-tih vodili tu kuću, kao i najviši rukovodioci SR Crne Gore, isticali su da su pred Televiziju postavljeni zadaci da radi na afirmaciji crnogorskog nacionalnog bića, kulturnog i stvaralačkog identiteta, i da bude stožer okupljanja stvaralačkih snaga, kulturnih i naučnih radnika koji će afirmisati državu Crnu Goru.

“Polazeći od takvog opredjeljenja RTV Titograd je sredinom 80-ih emitovala nekoliko ciklusa serijala „Crnogorska kulturna riznica“ kojima je dat presudan doprinos u predstavljanju bogate, ali do tada šire gotovo nepoznate crnogorske istorije i kulture, i snažno afrimisan crnogorski identitet”, kazao je Đukanović.

“Produkovani su dramski, filmski, zabavni, dječji, obrazovni, dokumentarni, sportski i muzički programi, sa jačanjem svijesti o sopstvenim vrijednostima. To je značajno doprinosilo da se crnogorska kultura, istorija i identitet bolje razumiju i šire prihvate u javnosti. Takva misija RTV Titograd 70-ih i 80-ih u mnogome je doprinijela stvaranju svijesti o pravu na obnovu crnogorske državne nezavisnosti”, kazao je Đukanović.

U godinama krvavog raspada Jugoslavije, posljedice tadašnjih tektonskih društvenih promjena pogodile su i RTCG.

“Početno nerazumijevanje dubine političkih promjena koje su zahvatile evropski i jugoslovenski prostor, uzrokovalo je u tom vremenu i određene greške u vođenju državne politike, kao i u uređivačkoj politici RTCG. Nakon što je slika postala jasnija, i što se Crna Gora posvećenije okrenula svojim nacionalnim interesima, Radio-Televizija je počela značajnije doprinositi njenom demokratskom razvoju. Kroz informativne i druge programske sadržaje svi relevantni politički subjekti u Crnoj Gori su promovisali svoje političke ideje”, kazao je Đukanović.

RTCG je, dalje navodi, u periodu uspostavljanja demokratije i višestranačja bila najznačajniji medij za otvorene političke debate o svim važnim društvenim pitanjima, dajući tako značajan doprinos širenju demokratske kulture u crnogorskom društvu.

“RTCG nije samo ugledna medijska kuća, od 2002. godine nacionalni Javni servis građana Crne Gore, već prije svega nezaobilazna društvena institucija obrazovanja, kulture, nauke i demokratije u našoj zemlji”, navodi Đukanović.

RTCG je, ističe, bila i ostala snažan promoter temeljnih vrijednosti savremene Crne Gore.

“Afirmisanjem crnogorske milenijumske državnosti, antifašizma, tolerantnog i skladnog multinacionalnog, multikulturnog i multireligijskog društva Crne Gore i kroz posebne programske sadržaje na albanskom jeziku, kao i emisijama za Rome i za lica sa posebnim potrebama, RTCG je dala nemjerljiv doprinos mirnom i demokratskom procesu obnove državne nezavisnosti 2006. i njenom napretku na evropskom putu i članstvu u NATO. Satelitski program je značajno doprinio informisanju naših iseljenika u svijetu i njihovoj vezanosti za Crnu Goru”, kazao je Đukanović.

Podsjećajući na istoriju Radio-Televizije Crne Gore i na njen doprinos i značaj za savremeno crnogorsko društvo, Đukanović je, kaže, uvjeren da će dalji tehnološki, finansijski, profesionalni, kadrovski i statusni razvoj RTCG doprinijeti njenom pozicioniranju kao oslonca i predvodnika u stvaranju bolje Crne Gore.

“Zato moramo uraditi sve da se RTCG razvija kao moderan i nacionalni Javni emiter. Posljednjih nekoliko godina za modernizaciju i tehnološke inovacije Javnog servisa iz državnog budžeta izdvojena su veoma značajna sredstva”, kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima, svi mediji su važni za razvoj moderne Crne Gore, ali nijedan drugi nema tako raznovrstan, bogat i kvalitetan program kao RTCG, što je i prednost i obaveza.

“To podrazumijeva da u Savjetu, menadžmentu, uredništvu i novinarskom sastavu, imamo stručne, profesionalne i odgovorne pojedince, koji treba da rukovode Radio-Televizijom i stvaraju kvalitetne programske sadržaje, u skladu sa najvišim dostignućima novinarske profesije. Mislim da iznosim stav velike većine građana kada kažem da RTCG kroz istinite, pouzdane i pravovremene informacije značajno utiče na poboljšanje života zajednice i stvaranje pozitivne atmosfere u društvu”, navodi Đukanović.

Time, dodaje, RTCG postaje partner i oslonac državnim organima, političkim i društvenim subjektima, stvaralačkoj zajednici i građanima u izgradnji boljeg društva.

“Želim da vjerujem da ćete kao pripadnici najpoznatije crnogorske medijske kuće, u duhu jubileja i na bazi bogate tradicije, opravdati i zadržati povjerenje koje ste stekli slijedeći vrijednosti i principe profesije, i da ćete nastaviti da odgajate nove generacije novinara koje će pomagati u izgradnji i razvoju Crne Gore kao moderne evropske države”, zaključuje Đukanović.

RTCG mijenja naziv

Radio Televizija Crne Gore mijenja naziv u Crnogorska Radio Televizija, inicirao je na svečanoj akademiji povodom 75 godina radija i 55 godina televizija generalni direktor Božidar Šundić.

Šundić je na svečanoj akademiji povodom 75 godina radija i 55 godina televizija inicirao promjenu naziva Radio Televizija Crne Gore u Crnogorska Radio Televizija, prenosi portal RTCG

“S ovog mjesta iniciram i promjenu naziva u Crnogorska Radio i Televizija. Cijenim da će takva promjena biti cjelishodna i da treba da se uvrsti u zakon o RTCG. Ovakva promjena naziva će biti cjelishodna i trebalo bi je uvrstiti u novi zakon o nacionalnom javnom emiteru. Promjene u samoj kući nijesu lake, ali smo odlučni da vrata naše kuće otvorimo mladom kadru svih struka, koji treba da donese novu energiju”, naveo je Šundić.

Cilj im je, kažu, da posvećeno grade ovu medijsku kuću.

“Zato će naša kuća biti etalon objektivnog informisanja to nije lako u moru lažnih vijesti. Nećemo težiti jeftinom spektaklu, naš je zadatak ne samo da objektivno informišemo, nego i da čuvamo mentalno zdravlje nacije. Hroničar događaja i vjerodostojan svjedok, prozor u svijet i saveznik Crne Gore na evropskom putu mora biti Javni servis. Ima propusta, ali oni su isključivo naši, jer se Javni servis uređuje isključivo u Javnom servisu. Sa svakim ćemo sarađivati, ali nikome ne damo da nas uređuje,” naveo je Šundić.

S.Đ.