Građanski identitet je garant opstanka i napretka Crne Gore

Uvjeren sam da jedino naučnom istinom, prezentacijom autentičnih vrijednosti Crne Gore možemo afirmisati i crnogorsko društvo i crnogorsku državu. Plašim se da ponekad nema nekog modernog pristupa u afirmaciji svog identiteta, odnosno da se ne uviđa dovoljno da je Crna Gora građansko društvo, multikonfesionalno, multietničko, da je tako građena i da je to moralni kapital savremene Crne Gore, kaže u razgovoru za Dnevne novine akademik Crnogorske akademije nauka i umjetnosti Niko Martinović.

Akademik Martinović ističe da treba potencirati građanski identitet Crne Gore, jer je takav identitet garant njenog opstanka i njenog prosperiteta. Prisjeća se i jedne Kamijeve misli: “Isuviše volim svoju zemlju da bih bio nacionalista”.

Dnevne novine: Vidimo što se dešava sa pokušajima prisvajanja naše kulturne i istorijske baštine. Za očekivati je da upravo u ovom dijelu CANU na neki način reaguje nacionalna Akademija.

Martinović: U odgovoru na to pitanje moramo poći od činjenice da je Crna Gora država koja stoljećima postoji na vjetrometini Balkana, između Istoka i Zapada, na raskršću između kopnenih i pomorskih puteva, između Carigrada i Rima… Na njenom putu su se ukrštali svakovrsni kulturni, etnički, vjerski uticaji. Kulturno-istorijska baština Crne Gore predstavlja konglomerat paganskog, hrišćanskog, islamskog vjeroučenja, kao i razumije se, ilirskog, rimskog, vizantijskog, slovenskog, turskog duhovnog dostignuća. Treba reći i to da je Crna Gora tokom svog istorijskog slijeda imala svoje ime Duklja, Zeta, Crna Gora, i da su to sve vlastita imena iz njenog rodoslova. Oni su zapravo potvrda njenog istorijskog i državnog kontinuiteta i kulturne osobenosti. Ma koliko Crna Gora u tom svom istorijskom slijedu mijenjala svoje ime i svoje granice, ona je uspjela da sačuva integrum svojih kulturno-umjetničkih i duhovnih vrijednosti.

Dnevne novine: Sve te vrijednosti su često napadnute i prisvajane od drugih…

Martinović: Tačno. Svjedoci smo da je toga bilo u prošlosti, a i danas ima onih snaga koje pokušavaju da te velike tekovine istorijskog društvenog, kulturnog razvoja Crne Gore situiraju u svoj velikodržavni, u svoj nacionalno-politički, nacionalno-kulturni korpus, što na neki način znači negaciju Crne Gore.

Dnevne novine: Gdje je tu uloga Akademije?

Martinović: Uloga akademije je da afirmiše autentične crnogorske kultrune vrijednosti, ali da kroz jedan dijalog kulture, dijalog otvorene komunikacije, a svjedoci smo da nama u Crnoj Gori nedostaje dijaloška kultura, afirmišemo svoj identitet, što ne znači njenu getoizaciju. Dakle, moramo biti otvoreni prema svim velikim tekovinama kulture i umjetnosti duha savremene evropske i svjetske civilizacije.

Dnevne novine: Šta još?

Martinović: Akademija treba na racionalan način da izučava našu prošlost bez neke mitologizacije, da afirmiše sve autentične vrijednosti i da ih smjesti u širi mediteranski, evropski kulturni korpus. Akademija na tom planu, kroz svoje naučne projekte, kroz tribine, kroz jednu voluminoznu izdavačku produkciju, zaista tome daje vrijedan doprinos. Drugo je pitanje što mediji u Crnoj Gori često proskribuju Akademiju svojim saopštenjima, tako da javnost nema odgovarajući uvid u sve aktivnosti CANU na ovom i na drugim planovima. Želim da istaknem još nešto, CANU i kroz svoju poziciju na međunarodnoj umjetničkoj i naučnoj sceni, kroz mnoge ugovore koje ima sa nacionalnim akademijama, kroz zajedničke projekte, zajedničke tribine i publikacije, doprinosi dignitetu, ne samo Akademije u tim krugovima, nego i dignitetu i afirmisanju Crne Gore i svih njenih osobenosti.

Dnevne novine: Predsjednik države nedavno je uputio neku vrstu kritike intelektualnoj eliti pozivajući je ujedno da se više angažuje u izgradnji crnogorskog identiteta i tumačenju određenih istorijskih ili aktuelnih procesa. Osjećate li se, kao akademici nacionalne akademije, na izvjestan način prozvanim?

Martinović: Ne bih sudio na koga je predsjednik države sve mislio, ali generalno se slažem da bi institucije kulture i nauke u Crnoj Gori trebalo da su više angažovane na afirmaciji crnogorskog nacionalnog, kulturnog, državnog identiteta, shvatajući da je pitanje države pitanje kulture, budući da kultura sabira i nacionalnu i državnu i svevremensku dimenziju. Uvjeren sam da jedino naučnom istinom, prezentacijom autentičnih vrijednosti Crne Gore možemo afirmisati i crnogorsko društvo i crnogorsku državu. Plašim se da ponekad nema nekog modernog pristupa u afirmaciji svog identiteta, odnosno da se ne uviđa dovoljno da je Crna Gora građansko društvo, multikonfesionalno, multietničko, da je tako građena i da je to moralni kapital savremene Crne Gore.

Dnevne novine; Kako ocjenjujete period od obnove nezavisnosti do danas?

Martinović: Crna Gora treba da sebe postamentira kao državu, a to postamentiranje države vidim kao jačanje institucija. Samo kredibilne institucije i intelektualna elita biće garant opstanka Crne Gore i njenog prosperiteta.

Dnevne novine: Predsjednik CANU često u svojim obraćanjima ističe da treba da se vratimo mediteranskom krugu…

Martinović: Razumije se da je to naša matrica, da smo uvijek pripadali tom mediteranskom zapadnom krugu. Možda su vladari Crne Gore kroz istoriju emocijom bili okrenuti ka Istoku, a duhom ka Zapadu i vjerujem da mi, kroz razne projekte, upravo doprinosimo tome da revitaluzujemo taj segment našeg identiteta i duha.

Dnevne novine: Što će biti fokus Akademije u narednoj godini?

Martinović: Usvojili smo veoma ambiciozan program na Skupštini CANU. Akademija se posebno fokusirala na dva relevantna problema problem kontinuiteta i problem identiteta. Problem kontinuiteta su svi elementi vezani za istoriju razvoja crnogorskog društva i države. Problem identiteta posmatramo kao sintezu svih identiteta koji Crnu Goru čine jedinstvenom i neponovljivom. Dogodine pripremamo tri značajna leksikona: leksikon likovnih umjetnika, leksikon botanike i leksikon diplomatije, što su sve neki preduslovi za izradu enciklopedije Crne Gore. Upravo su leksikoni jedni od puteva da tu enciklopediju napravimo na valjan

Crnogorski predznak CANU ne može niko dovesti u pitanje

Dnevne novine: Izbor pojedinih novih članova CANU izazvao je dosta komentara u javnosti. Bilo je dosta negativnih ocjena od strane dijela crnogorskih intelektualaca…

Martinović: Članove Akademije biraju akademici na bazi prijedloga i recenzija. Teško da bih sada mogao da komentarišem izbor pojedinih članova. Smatram da su ti napadi često motivisani i nekim ličnim razlozima i da tu ima i neke opsjednutosti “sumnjivim licima”. Postavlja se pitanje ko je taj ko može da stigmatizira, procjenjuje i određuje stepen patriotizma nekih ljudi. Kada vidim nastojanje da se dovede u pitanje crnogorski predznak CANU, prosto se pitam da li je to moguće ako je 90 odsto članova Akademije dobilo Trinaestojulsku nagradu, najviše državno priznanje za djela koja su doprinijela afirmaciji Crne Gore u nekom segment kulture, umjetnosti i nauke.

Iskustvo i poruke 1918. godine

Dnevne novine: Tokom novembra 2018. CANU je organizovala naučni skup pod nazivom “Crna Gora 1878 1918″. Da li je to bio dovoljan odgovor na otvorene pokušaje provokacije države proslavom takozvane Podgoričke skupštine?

Martinović: Taj veoma značajan naučni skup nije adekvatno propraćen u medijima, odnosno sva pažnja je bila fokusirana na 1918, odnosno na Podgoričku skupštinu. A mi smo upravo željeli da pokažemo što je Crna Gora, poslije slavodobitnog vojevanja i priznanja na Berlinskom kongresu, uradila na svom kulturno – prosvjetnom, državno-pravnom i privrednom razvoju i da ukažemo na neke nedostatke tadašnje Crne Gore da nije imala adekvatne institucije, visoke škole, inteligenciju koja je bila sposobna da sve velike tekovine pređenog puta, na odgovarajući način oblikuje i afirmiše kulturni, nacionalni identitet i duhovni integritet.