Hadronska kancer terapija lijek za bolesnike, šansa za region

Region ima šansu da ponovo postane konkurentan kroz infrastrukturne projekte poput Međunarodnog instituta za održive tenologije na prostoru Jugoistočne Evrope i šansu koja se sada otvorila ne smijemo da propustimo. Prva politička podrška je pokazana krajem 2017. godine kada su ministri regiona zaduženi za nauku u CERN-u potpisali Deklaraciju o namjeri, a sada nam treba politička podrška na najvišem nivou, nivou premijera i očekujemo je tokom samita Berlinskog procesa 4. i 5. jula u Poznanju u Poljskoj, kaže u razgovoru za Dnevne novine, ministarska nauke Sanja Damjanović, predsjedavajuća Upravnog odbora Međunarodnog instituta za održive tehnologije SEEIIST.

O ovom projektu je bilo dosta riječi u posljednje vrijeme, ali je posebnu pažnju privukla činjenica da će u okviru novog Instituta, osim istraživanja u biomedicini, biti primjenjivana nova metoda u liječenju određenih vrsta kancera (Hadronska kancer terapija) i da će u fokusu posebno biti djeca i trudnice.

Prva faza projekta je završena, a o drugoj fazi pripreme dizajna, razgovaraće se u Budvi 18. septembra ove godine, kao i o lokaciji, koju, poput ostalih zemalja regiona, priželjkuje i Crna Gora, koja po riječima ministarke, ima sve šanse da postane sjedište novog velikog infrastrukturnog projekta u regionu Jugoistočne Evrope.

“Ovaj projekat je pred Crnu Goru postavio zadatak koji nikada u svojoj istoriji nije imala, da se sredstvima naučne diplomatije bori za ostvarenje cilja koji bi za nas, ali i za cijeli region značio nevjerovatan naučni i tehnološki iskorak”, kaže Damjanović.

Kaže da je jedan od benefita ovog projekta i sprečavanje odliva mladih kadrova.

“Zbog dešavanja u regionu Jugoistočne Evrope krajem prošlog vijeka, naučne i ekonomske aktivnosti su se znatno usporile i posljedica toga je da naš region ima veliki problem odliva kadra. Da bismo to usporili, povratili ljude koji su otišli, moramo da im ponudimo atraktivne uslove i mogućnost da se bave naukom, korišćenjem visokih tehnologija”, kazala je Damjanović.

Sa druge strane, dodaje ona, ne smijemo da zaboravimo da je ovaj region nekada imao izuzetnu tradiciju tehnološkog razvoja.

“U ovom regionu kreirana su tri međunarodna instituta starija od CERN-a. Vinča je prošle godine proslavila 70. rođendan, ove godine “Ruđer Bošković” sljedeće će “Jožef Stefan”. Ovo nije sve. Prvi nuklerani reaktor počeo je da radi u ovom regionu 1959. godine, samo dvije godine nakon što je takav reaktor počeo da radi u Njemačkoj. Podsjetiću da je bivša Jugoslavija bila jedan od osnivača CERN-a. To je tradicija dostojna poštovanja i sada je treba vratititi i premostiti veliki jaz koji se stvorio između Jugoistočne može to biti bilo gdje. Na primjer, blizu Instituta morate imati bolnicu koja je ekvivalentna onkološkoj klinici u okviru Evrope i ostatka Evrope”, kaže Damjanović.

Ističe da je jedini način da se to postigne jeste da se pokrenu krupne istraživačke infrastrukture bazirane na savremenim tehnologijama.

“I upravo iz tog razloga je jedna mala Crna Gora pokrenula prvu takvu infrastrukturu za region projekat Međunarodnog instituta za održive tehnologije u regionu Jugoistočne Evrope SEEIIST, koji bi trebalo da bude tek početak ozbiljnog rada ako hoćemo da premostimo jaz i uhvatimo korak sa razvijenom Evropom. Nije to nemoguće. Ne zaboravimo da je tokom Drugog svjetskog rata cijela Evropa imala veliki problem odliva talenata. Praktično su je svi najbolji stručnjaci u svim oblastima napustili, ali je Evropa izgradila infrastrukturu i povratila kadar, zahvaljujući čemu je danas to što jeste”, navela je ministarka.

Damjanović pojašnjava kako je došlo do ideje da upravo hadronska kancer terapija bude okosnica projekta.

“Razmišljajući šta bi to moglo da animira i poveže region, a da bude konkurentan ostatku Evrope, naučna zajednica je došla do jednog izuzetnog primjera instituta, a to je hadronska kancer terapija pomoću protona i težih jona. Ova metoda danas je najsavremenija metoda liječenja velikog broja vrsta kancera. U svijetu postoji samo 12 instituta, od čega su četiri u Evropi, šest u Japanu. U Americi, recimo, nema ni jednog”, objašnjava Damjanović.

Ovaj projekat, naglašava ona, ne bi bio samo peti u Evropi, već bi bio jedinstven u svijetu.

“Prije svega, 50 odsto vremena bilo bi posvećeno ovom istraživanju u liječenju kancera koji je danas drugi uzročnik smrtnosti, a ostalih 50 odsto bi se odnosilo na istraživanja i inovacije u biomedicini. Podsjetiću da će u okviru sljedećeg EU programa za istraživanje i inovacije (Horizon Europe) biti opredijeljeno 100 milijardi eura, što dovoljno govori o mogućnostima za apsorbovanje EU fondova, gdje mi kao region imamo jako loš rezultat”, ističe Damjanović.

Napominje i po čemu je hadronska terapija u liječenju kancera drugačija od onih koje se primjenjuju u liječenju.

“Hadronska terapija je najsavremenija metoda liječenja kancera. Za razliku od konvencionalne metode koja se svuda primjenjuje, doza se usmjerava samo na kancerogene ćelije. Kod konvencionalne metode najvećim dijelom se zračenjem uništavaju i zdrave ćelije. Ova metoda je jedini instrument za liječenje trudnica. U Zapadnoj Evropi, to je i jedini instrument za liječenje djece. Kod nas ta metoda nije dostupna, ali će biti kroz projekat Međunarodnog instituta. Ovo je jako veliki projekat i nij edna zemlja u našem regionu ne može sama da ga iznese. Svi treba da shvatimo da nemamo kapacitete da pojedinačno upravljamo ovim projektom”, navodi ona.