Hrišćani danas slave Vaskrs/Uskrs

Hrišćani danas slave Uskrs, najradosniji praznik, dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Uskrs je najveći hrišćanski praznik, jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobjedu vjere i života nad smrću.

Suštinu i načelo hrišćanske vjere objasnio je Sveti apostol Pavle, čija je propovjed osnažila i usmjerila novozavetnu vjeru.

U pravoslavnim hrišćanskim crkvama se na Uskrs otvaraju Carske dveri na oltaru, čime se simbolično ukazuje da je Isus svojim vaskrsenjem pobijedio tamu i smrt i otvorio rajska vrata i put spasenja čitavom ljudskom rodu.

Prema jevanđeljima, događaj se zbio na grobu Hristovom, a radosnu vijest je ženama mironosicama, “Mariji Magdaleni i drugoj Mariji”, saopštio arhangel Gavrilo.

“A lice njegovo bijaše kao munja i odjelo njegovo kao snijeg”, zapisao je jevanđelist Matej opisujući arhangela Gavrila koji sjedi na “grobnom kamenu” i pokazuje prstom na prazan grob.

“Ne bojte se vi, jer znam da Isusa raspetoga tražite. Nije ovdje, jer ustade kao što je kazao”, zapisano je u Jevanđelju po Mateju, a slično i u drugim jevanđeljima, koja se završavaju porukama nove vjere čiju propovjed nastavljaju Hristovi apostoli.

Prema odlukama Nikejskog sabora (325. godine), koje do danas poštuju sve pravoslavne crkve, Uskrs treba slaviti u prvu nedjelju punog mjeseca poslije proljećne ravnodnevice, ali obavezno poslije jevrejske Pashe.

Prema hrišćanskom predanju, Isus je umro u dane Pashe pa se u nekim jezicima ovaj naziv zadržao i za praznik njegovog vaskrsenja. Poznato je takođe da su rođenje Isusa Hrista, njegovo stradanje i vaskresenje najavili starozavjetni proroci koji će, kako propovijeda hrišćanstvo, opet doći da najave njegov drugi dolazak među ljude.

Simbol obnavljanja prirode i života

Uskrs je, dakle, pokretan praznik, koji se određuje prema prirodnom kalendaru i uvijek se vezuje za nedjelju sa odstupanjem od 35 dana – od 4. aprila do 8. maja.

Uskršnje slavlje je za vjernike kraj Velikog posta, a prvi mrsni zalogaji su uskršnja jaja koja se, prema drevnom običaju, farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o uskrsenju.

Jaje je simbol obnavljanja prirode i života i kao što badnjak goreći na ognjištu daje posebnu čar božićnoj noći, tako isto uskršnje crveno jaje znači radost i za one koji ga daju i za one koji ga primaju.

Vjernici, po ustaljenoj tradiciji, uskršnja jaja boje na Veliki petak, kada se, inače, ništa drugo ne radi, već su naše misli upućene na događaj Hristovog nevinog stradanja i poniženja, od ljudi, na Golgoti i Jerusalimu.

Prvo obojeno jaje, ostavlja se na stranu do idućeg Uskrsa i zove “čuvarkuća”.

Uskrs ove godine istog dana proslavljaju svi hrišćani

Hrišćani širom svijeta proslavljaju najveći hrišćanski praznik – uskrsnuće Isusa Hrista. Osim pravoslavnih vjernika, praznik ove godine istog dana proslavljaju i svi vjernici koji pripadaju crkvama zapadnog obreda.

Uskrsnuće sina Božijeg temelj je hrišćanske vjere, obnova života, simbol neuništivosti duha na kome počiva vjera u Boga.

Praznik započinje odlaskom na svečanu službu, koja podsjeća da je Isus Hrist, Mesija, koji se ovaplotio od Duha Svetoga i deve Marije i postao čovjek, došao u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha. Potom je uskrsao iz mrtvih.

Jaja se boje prvenstveno u crvenu boju

Za Uskrs, svuda je uobičajeno bojenje jaja, prvenstveno u crvenu boju, koja predstavlja simbol novog života.

Prema predanju, prva jaja je caru Tiberiju poklonila Marija Magdalena, koja je u Rim došla sa porukom o vaskrsenju.

Uz bogatu trpezu okuplja se porodica, kreće u zabavnu potragu za skrivenim jajima, negde se nadmeću za najjače.

Ovaj veliki praznik donio je i veliki broj običaja koji se razlikuju od zemlje do zemlje.