Imunolog o koronavirusu: Mislili smo neće valjda, a sad ne znamo ni šta nas čeka

Imunolog iz Rijeke, Zlatko Trobonjača, za CdM kaže da se iz izolacije neće i ne može naglo izaći jer bi se naglim potezima ova bolest mogla razbuktati.

Napominje i da je u prošlosti bilo opomena  da bi svijet mogla zahvatiti opasna pandemija. Kaže da je zapravo najgore, to da takva opasnost, i kada se ova postojećaCOVID-19 pandemija riješi, ostaje i dalje kao trajna prijetnja.

“Iz izolacije nećemo sigurno naglo izaći. Budući da postoje oblici bolesti koji traju i po nekoliko sedmica, kao i oni asimptomatski, naglim popuštanjem mjera ovako zarazna bolest bi se opet mogla razbuktati”, priča imunolog za CdM.

To je i razlog, dodaje, zašto se mjere moraju vrlo oprezno i kontrolisano ublažavati. To popuštanje mjera mora biti u korelaciji sa podacima kojima raspolaže epidemiološka služba, odnosno kako broj novoinficiranih pada tako bi se mjere teoretski mogle smanjivati.

“No, zbog postojanja velikog broja tih asimptomatskih, a zaraznih oblika, mjere moraju biti smanjivane sa zadrškom. Primjera radi, to znači kada bi u ovom trenutku priliv novoinficiranih bio nula, mjere bi trebale postojati još nekoliko sedmica jer ne znate postoji li bolest još uvijek negdje”, tvrdi Trobonjača.

Kaže da grđani treba da imaju povjerenja u epidemiološke službe, jer će im one dozvoliti pokretanje društvenog i ekonomskog života sa zaštitom i na način koji će značajno smanjiti mogućnost da se zaraze, odnosno da se epidemija razbukta.

Zato ljude ne treba biti strah.

Trobonjača dodaje da je sve što se sada događa sa ovom pandemijom nešto što se moglo očekivati i bilo je samo pitanje dana kada će nastati.

Kako ističe, mnogi naučnici  i druge javne osobe koji ovu materiju prate već godinama, upozoravali su na veliku mogućnost izbijanja pandemije uzrokovane novim, nepoznatim, respiracijskim virusom koji može nastati u drugim životinjama i biti prenesen na čovjeka.

“Ne bih rekao da smo se nešto posebno spremili, a što bi se trebalo manifestovati ovako zalihama zaštitne opreme i dezinficijensa, kao i druge medicinske opreme. Svi zajedno bili smo stava, pa neće valjda. Lično sam  očekivao sam da bi ovakvu pandemiju prije mogli uzrokovati virusi gripa, zbog njihove velike mutagenosti i mogućnosti rekombinacije u prirodi”, navodi on.

Objašnjava da je rekombinacija pojava u kojoj dvije različite vrste virusa zaraze istu ćeliju, pomiješaju svoje gene i time proizvedu novi virus koji izlazi iz ćelije.

“Takve se rekombinacije često događaju u sisarima, npr. u svinjama, a novi virusi, nepoznati čovjeku, prenose pticama. Tako su nastali virusi serotipa H1N1 koji je izazvao Španski grip koji je ubio između 20 i 100 miliona ljudi, Azijski grip, ptičji gripa H5N1, svinjski gripaH1N1 ili Hong Kong grip H3N2 koji je nastao mutacijom virusa Azijskog gripa, sve odreda sa milionskim žrtvama”, navodi Trobonjača.

I koronavirusi su se mutacijama mijenjali u prirodi i kao zoonotski uzročnici skakali na čovjeka.

“Time su uzrokovali poznatu epidemiju SARS-CoV1 virusom 2002.-2003. godine sa smrtnošću od 10 odsto i MERS epidemiju sa smrtnošću od oko 35 odsto. Sve su to bile dobre opomene da bi nas mogla zahvatiti opasna globalna pandemija. Ono što je zapravo najgore, jeste da takva opasnost, i kada ovu postojeću COVID-19 pandemiju riješimo, ostaje i dalje kao trajna prijetnja”, zaključio je imunolog u razgovoru za CdM.

Miraš Dušević