Inkluzivno obrazovanje doprinosi smanjenju diskriminacije djece

Crnogorski obrazovni sistem vidi inkluzivno obrazovanje kao najbolji pristup obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama, što značajno doprinosi i smanjenju diskriminacije, budući da su kroz ovakav model djeca uključena u redovne škole, poručila je direktorica Direktorata za predškolsko, osnovno i inkluzivno obrazovanje i vaspitanje Arijana Nikolić-Vučinić.

Sastanak sa članovima Odbora za ljudska prava i slobode Skupštine Crne Gore održan je u okviru konsultativnog saslušanja koje je obuhvatalo temu diskriminacije u oblasti vaspitanja, obrazovanja i stručnog osposobljavanja, saopšteno je iz Ministarstva prosvjete.

Nikolić Vučinić je rekla i da obrazovni sistem kontinuirano radi na stvaranju boljih uslova i prilagođavanju obrazovnih ustanova osobama sa invaliditetom, te najavila da će Ministarstvo najvjerovatnije tokom ljetnjih mjeseci rekonstruisati kroz IPA projekat još najmanje šest škola, i to isključivo u dijelu pristupačnosti, investicijom vrijednom 720.000 eura.

Kako je istakla, u narednim godinama planirana je, ili je u toku, izgradnja čak 21 obrazovnog objekta, koji će biti u potpunosti prilagođen osobama sa invaliditetom.

Govoreći o inkluzivnom obrazovanju kao modelu koji pomaže u kreiranju demokratskih ličnosti i društva, Nikolić-Vučinić je istakla da je ono neodvojivo od koncepta nediskriminacije.

„Omogućavanje učešća u obrazovnom procesu bez obzira na pol, fizičke, intelektualne, društvene, emocionalne, kulturološke ili druge karakteristike i ostvarivanje potencijala je najsigurniji put protiv diskriminacije“, poručila je.

Ona je objasnila da je model inkluzivnog obrazovanja u Crnoj Gori značajno unaprijeđen i prati Strategiju inkluzivnog obrazovanja čiji je cilj dostupnost, pravičnost, jednakost, kontinuitet, kvalitet.

„Osnov za rad sa djecom sa posebnim obrazovnim potrebama je Indiovidualni razvojno-obrazovni program – IROP. Vrtići i škole za svako dijete izrađuju IROP i definišu akademske i razvojne ciljeve koji treba da budu postignuti. Kontinuirano se sprovode obuke za individualizaciju nastave, pristupa i rada. Takođe, razvijen je Individualni tranzicioni plan za prelazak učenika iz osnovne u srednju školu, kao i Individualni tranzicioni plan koji povezuje obrazovanje i zapošljavanje. Za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama škole angažuju asistente u nastavi kao tehničku podršku za nastavnu godinu. Zakonom su definisani uslovi, obim i način pružanja ove usluge. U skladu sa IROP-om i rasporedom časova određuje se obim podrške koju asistent u nastavi pruža pod nadzorom nastavnika, stručne službe i direktora škole“, navela je.

Ona je rekla da u podršci inkluzivnom obrazovanju značajnu ulogu imaju resursni centri koji pružaju podršku kroz: savjetodavanja, edukacije, pripremu, prilagođavanje, izradu, specijalnih udžbenika i didaktičkih, radnih, nastavnih i sredstava potpomognute komunikacije.

Vučinić – Nikolić je istakla da je u toku pilotiranje programa prelaza sa razredne na predmetnu nastavu, koja će omogućiti bolju pripremu djeteta za veći broj nastavnika, adekvatniju realizaciju predmetnih programa. Takođe, pilotira se i program za adolescente sa smetnjama u razvoju, u cilju uspješnog suočavanja sa izazovima ove životne dobi.

Kako je rekla, organizuju se i radionice namijenjene promociji nediskriminacije u većini osnovnih škola, te najavila da će krajem mjeseca u 5 škola širom Crne Gore biti održani sajmovi na kojima će biti predstavljeni primjeri dobre prakse u oblasti nediskriminacije djece s posebnim obrazovnim potrebama.

Vučinić – Nikolić je izrazila čvrsto uvjerenje će Ministarstvo nastaviti da samoinicijativno radi na promociji nediskriminacije, stvara još bolje uslove u obrazovnim ustanovima, kako bi one bile prijatno okruženje za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama.