Jadranskim morem hara parazit koji uništava podvodni eko sistem

Jadranskim morem hara parazit koji je stigao sa Zapadnog Mediterana. Uništava bogat podvodni eko sistem, a najugroženija je najveća školjka Sredozemnog mora – palastura. U Institutu za biologiju mora za Prvu televiziju objašnjavaju da je izumiranje palasture u našem moru prvi put primijećeno prošlog ljeta, kada je urađen posljednji monitoring.

Situacija, kažu, za sada nije alarmantna što se tiče našeg dijela podmorja. Stručnjaci objašnjavaju da je morski živi svijet pod pritiskom za koji je najčešće odgovoran i čovjek.

Izmuranje školjki i sunđera na Mediteranu regstrovano je još 2016. godine, kažu stručnjaci Instituta za biologiju mora u Kotoru. Uzrok je pojava parazita, koji najviše napada najveći školjku Sredozemnog mora – palasturu. Zahvatio je cijeli Mediteran, objašnjava Vesna Mačić iz Instituta za biologiju mora.

“On je u Zapadnog Mediteranu izazvao veliku smrtnost zaštićene školjke palasture, tako da praktično na nekim područjima i stoprocentna populacija je uginula zbog toga parazita”, navodi ona.

Vrijedan živi svijet polako nestaje i u našem dijelu Jadranskog mora, kaže Mačić. Školjke i sunđeri doživljavaju istu sudbinu jer se uz pomoć morskih struje parazit lako širi.

“Kod nas je od proljeća prošle godine primijećeno izumiranje palasture i već negdje u junu, julu mjesecu smo nažalost imali veliku smrtnost te školjke. Da stvar bude gora, nije samo jedan parazit nego su prije svega Italijani došlo do saznanja da se pojavila jedna mikobakterija, koja takođe izaziva probleme i smrtnost ove školje, tako da su zapravo ta dva faktora izazvala izumiranje,” objašnjava Mačić.

Izumiranje morskog eko – sistema registrovano je i u Hrvatskoj, a prema pisanju tamošnjih medija, situacija je ozbiljna. Posljednji južni vjetar izbacio je na obalu ostatke životinjskog i biljnog svijeta, a najgore je u Dalmaciji. Mačić kaže da naše more nije u takvom stanju. Situacija, ipak, kaže poziva na očuvanje morskog ekosistema, što nije lak posao – jer u moru nije moguće napraviti karantin.

“Ne kažemo da je odlično, jer bi moglo dosta toga da se popravi ali u pogledu toga kakva je situacija u okolini, koliki su pritisci na taj živi svijet, stanje je, ajde da kažemo, još uvijek zadovoljavajuće. Sada jednostavno možemo samo u nekim malim akvarijumima koji imaju potpuno zatvorene sisteme da čuvamo te organizme, ali za veliko pravo očuvanje živog svijeta to nije način nego je način da očuvamo prirodnu ravnotežu,”, dodaje Mačić.

Naučno istraživanje iz 2019. na kojem je radila i Vesna Mačić, upozorava da su razlozi da izumiranje najljepše školje Mediterana izlov, zagađenje, sidrenje, ali i sve toplije more.