Kaluđerović smatra da do štrajka neće doći: Najveću štetu pretrpjeli bi učenici

Najveću štetu od eventualnog štrajka prosvjetnih radnika pretrpjeli bi učenici, kazala je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO) Snežana Kaluđerović i ocijenila da do te situacije neće doći.

Sindikat prosvjete predao je u srijedu resornom ministarstvu odluku o stupanju u granski štrajk 19. februara, koju će, kako su saopštili, povući ukoliko dođe do kompromisnog rješenja u pregovorima s Vladom.

Kaluđerović je agenciji MINA rekla da je dijalog uspostavljen i da se čini da vodi nekoj vrsti dogovora, iako predstavnici Sindikata, kao dio svoje pozicije, drže otvorenom mogućnost generalnog štrajka.

„Štrajk je legitimno sredstvo za postizanje cilja, uz zakonske uslove da prati i minimum procesa rada, ali cijenim da do te situacije neće doći, jer to ne bi bilo dobro ni za koga od aktera u obrazovnom procesu“, navela je Kaluđerović.

Toga su, kako je dodala, svjesni i svi oni koji su sada u procesu pregovora.

„Na drugoj strani, prosvjeta mora biti mnogo više i na mnogo kvalitetniji i sistematičniji način u fokusu Vlade, ako se kane rješavati ozbiljni problemi u toj važnoj oblasti“, poručila je Kaluđerović.

Upitana na koji način bi se nepostizanje dogovora i stupanje u generalni štrajk odrazilo na djecu, ona je kazala da bi najveću štetu od eventualnog štrajka pretrpjeli učenici, koji već za sobom vuku nedostatke propuštenog i pretrčanog gradiva u proteklom periodu pandemije.

Kaluđerović je rekla da, sa druge strane, nikome ne odgovara ni posljedično produžavanje školske godine ili rad škole subotom, kako bi se nadoknadilo propušteno, ukoliko do štrajka dođe.

„Jer to u značajnom utuče na dinamiku i organizaciju života i roditelja, naročito onih koji žive i rade u privredi i poljoprivredi i koji otežano organizuju roditeljski nadzor i brigu, a svako iskakanje iz “kolovoza” povlači za sobom niz novih poteškoća“, navela je Kaluđerović.

Prema njenim riječima, Vlada je ta koja raspolaže mehanizmima za rješavanje pitanja zarada prosvjetnim radnicima, nezavisno da li se radi o suočavanju sa sopstvenim populističkim obećanjima na kojima je došla na vlast, naslijeđenim problemima za rješavanje, ili kombinaciji tih kategorija.

„Dakle, Vlada i resorno Ministarstvo moraju voditi računa primarno o interesima učenika kako bi prevenirali štetu, a posebno imajući u vidu prethodne pandemijske godine i posljedice koje je to ostavilo po inače urušen obrazovni sistem“, kazala je Kaluđerović.

Ona je rekla da Vlada, takođe, mora voditi računa i o stvaranju uslova za oporavak i razvoj obrazovnog sistema.

„Dio toga jeste jačanje dostajanstva profesije, koja mora biti adekvatno plaćena, osobito imajući u vidu da se ne štedi u mnogim segmentima državne uprave“, navela je Kaluđerović.

Ona je podsjetila na podatak iz posljednjeg CG pulsa, koji CGO radi u saradnji sa Institutom Damar, da podršku prosvjetarima za zahtjeve za povećanje zarada daje ogromna većina od 56,3 odsto građana, suprotnog stava je 35,2 odsto, a 8,6 odsto ne može da se odredi oko toga pitanja.

Kaluđerović je kazala da su modeli različiti i da je loptica u dvorištu Vlade, kada su u pitanju i bezbjednosna situacija i zadovoljstvo nastavnog kadra.

„Nastavnici su nezadovoljni zaradama, obimom i složenošću rada, ogromnim očekivanjima od njih, što mnogima utiče na motivaciju, uz napomenu da je odavno i selekcija kadra u obrazovnom sistemu pod različitim uticajima“, navela Kaluđerović.

Na drugoj strani, kako je rekla, ne smije se zanemariti ni nezadovoljstvo roditelja organizacijom škola i izostankom rezultata, kao i da su učenici oni od kojih se sve očekuje i koji trpe ukupnu štetu.

„Počev od toga da dodatni privatni časovi postaju neophodnost kako bi mogli pratiti školsku nastavu, dok na PISA testiranju bilježimo sve gore rezultate iz godine u godinu“, dodala je Kaluđerović.

Ona je kazala da su problemi ogromni, višeslojni i da zahtijevaju dosta promišljenosti, kompromisa i napora sa različitih strana, ali da je primarna odgovornost sada na Vladi.