Katolički vjernici danas obilježavaju Veliki petak, dan sjećanja na muku i smrt Isusa Hrista. Veliki petak je jedini dan u godini u kojem nema euharistijskog slavlja. Ne zvone crkvena zvona, oltar je bez krsta, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istakla Isusova muka i smrt.
Danas ga obilježavaju katolici, protestanti, anglikanci, pojedine pravoslavne crkve i neke manje crkve.
Na Veliki petak vjernici se prisećaju događaja koji su neposredno prethodili Hristovom raspeću, počevši od njegovog izvođenja pred sud Pontija Pilata, neuspjelog pokušaja da ga optuže, pa do vikanja judejskog naroda: “Raspni ga!”, kao i nošenja krsta kroz grad, na putu prema Golgoti, razapinjanja i praštanja dželatima riječima: “Oče, oprosti im, jer ne znaju šta rade”, umiranja, uklanjanja sa krsta, pomazivanja mirom, povijanja tijela platnom i polaganja u grob i postavljanja straže da čuva grob da neko ne ukrade njegovo tijelo.
Prema hrišćanskom vjerovanju, Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a uskrsnuo u nedjelju.
Za vjernike je danas obavezan strogi post i nemrs.
Na Veliki petak vjernici farbaju uskršnja jaja. Ona su simbol novog života i Isusovog uskrsnuća.
Danas Veliki Petak ne slave katolici nego svi hrišćani.
Jedini izuzeci su ruska i srpska pravoslavna crkva i egipatski Kopti.